Foto: AFP

VREMENSKI fenomen La Nina početkom ove godine donio je diljem svijeta, a posebno diljem južne polutke, poplave koje se opisuju kao najgore katastrofe u povijesti pogođenih država. U Brazilu je poginulo 500 ljudi, australski Queensland postao je kopneno jezero, a Šri Lanka i Filipini počeli su također patiti.

Brazil je poplave koje su pogodile planinsku regiju sjeverno od Rio de Janeira, uzrokovanu nevjerojatnim pljuskovima (u samo nekoliko sati palo je kiše kao u mjesec dana), proglasio najgorom prirodnom katastrofom u povijesti države. U Šri Lanki su bujice tako jake da je nakon povlačenje vode na drvetu pronađeno mrtvo mladunče slona.

La Nina

U poplavama su poginule stotine ljudi i tisuće životinja, među njima stoka, bivoli i slonovi. Dijelovi Šri Lanke i Filipina su potpuno pod vodom, koje negdje dosežu do krovova kuća.

Poplave su rezultat vremenskog fenomena La Nina, koji nastaje hlađenjem mora oko Tihog oceana. Ovogodišnja La Nina je najjača u nekoliko desetljeća i među najjačima u zadnjem stoljeću, rekao je David Jones iz australskog meteorološkog instituta. "La Nina postavlja preduvjete za poplave. To ne znači da će biti poplava, ali je mogućnost puno veća, a i u istočnoj Australiji i u Brazilu se viđa ogromna količina padalina", rekao je.

Po podacima američke vlade, prošla je godina zajedno s 2005. najtoplija u povijesti i najmokrija otkad se bilježe podaci, što pokazuje da je hidrološki ciklus iznimno aktivan. Dolazi do jakog isparavanja, što uzrokuje ogromnu količinu padalina, a sve podržava razmišljanje o tome da globalno zagrijavanje dovodi do ekstremnih vremenskih prilika.

Brazilski vodeni kaos

Cijela sela nestala su pod vodom, a naselja na obroncima planina u klizištima, dok se broj mrtvih iz dana u dan povećava. Trenutno je brojka na oko 500 poginulih i 2700 onih koji su ostali bez domova u planinskim gradovima Nova Friburgo, Tersopolis i Petropolis.

Odroni zemlje probijaju krvavi put kroz sela i gradove, pri čemu uništavaju domove, ceste i mostove, te uništavaju komunikacijsku infrastrukturu. Očekuje se da će se broj mrtvih dodatno povećati nakon što spasioci stignu do trenutno neprohodnih područja.

Filipinski monsuni

U dva tjedna napadala je nevjerojatna količina kiše, koja je prouzročila strašne poplave i klizišta u središtu i na istoku Filipina. Broj mrtvih je 42, 400.000 je moralo napustiti domove, a pretpostavlja se da je oko milijun ljudi izravno pogođeno poplavama.

Pet ljudi se još uvijek vodi kao nestalo. Oko trećina od 80 provincija na Filipinima je pogođena katastrofom, a glavni razlog za tako veliki broj onih koji su ostali bez domova je činjenica da su mnogi od njih izgrađeni od laganih materijala.

Australsko kopneno more

Oko desetak ljudi poginulo je u Australiji, gdje su poplave poharale saveznu državu Queensland, i od zabačenih kopnenih područja napravile kopneno jezero. Rijeke su poharale preko dvadeset gradova, među njima i Brisbane, treći najveći australski grad. Više milijuna ljudi pogođeno je poplavama izravno ili neizravno.

Dok se Australci otkopavaju, počinje se zbrajati šteta. Ona se trenutno mjeri na više milijardi australskih dolara, a ta bi se brojka trebala samo povećavati, budući da je pogođena i industrija ugljenih rudnika, od kojih je tri četvrtine moralo zaustaviti proizvodnju.

Šri Lanka

Nakon nekoliko desetljeća dugog građanskog rata, raseljene ljude u Šri Lanki je serija poplava još jednom ostavila bez domova. Potvrđeno je da je oko 23 ljudi poginulo, a 325.000 protjerano iz domova na istoku zemlje.

Očekuje se da će broj mrtvih dodatno rasti, a liječnici se pripremaju za epidemije tifusa zbog zagađenja pitke vode. Takvo zagađenje je krajem godine pokazalo svu svoju razornu silu u siromašnom Haitiju, koji je pogodila ogromna epidemija kolere.