RAZDOBLJE usporenog nestajanja arktičkog morskog leda je završeno, a znanstvenici su tijekom zime zabilježili dosad najveći međugodišnji pad. Pokazalo je to novo istraživanje koje preokreće ranije zaključke o privremenoj stabilizaciji ledenog pokrivača, piše The Guardian.

Privremena stanka u otapanju

Prethodno istraživanje, objavljeno prošlog ljeta, pokazalo je da se otapanje morskog leda na Arktiku usporilo u zadnjih dvadeset godina. U razdoblju od 2005. do 2024. nije zabilježen statistički značajan pad površine leda, što je bio iznenađujući nalaz s obzirom na rast globalnih temperatura.

Tada su istraživači objasnili da su prirodne varijacije oceanskih struja vjerojatno neutralizirale utjecaj globalnog zagrijavanja i tako ograničile otapanje. Pritom su istaknuli da je riječ o privremenom predahu i predvidjeli da će se otapanje nastaviti dvostruko brže od dugoročnog prosjeka u sljedećih pet do deset godina.

Preokret i nastavak dugoročnog trenda

Samo dvije godine poslije, nova studija potvrđuje da je razdoblje sporijeg otapanja završilo. Znanstvenici su analizirali najnovije satelitske snimke i zaključili da je usporavanje zabilježeno od 2005. do 2024. bilo privremeno, a ne trajno.

"Ono što je početkom 2020-ih izgledalo kao stanka, sada se čini tek privremenim usporavanjem unutar dugoročnog trenda pada", rekao je dr. Duo Chan, glavni autor rada s oceanografskog i geoznanstvenog fakulteta Sveučilišta u Southamptonu.

Od početka satelitskih mjerenja 1979. godine, površina morskog leda u rujnu, kada doseže svoj godišnji minimum, smanjila se za polovicu.

Rekordni zimski gubitak i posljedice

Istraživanje je otkrilo da se između 2024. i 2025. arktički morski led smanjio za 5.8 posto, što predstavlja najveći zabilježeni međugodišnji pad tijekom zime. Dr. Alessandro Silvano, koautor rada s istog sveučilišta, izjavio je kako je taj nagli pad u 2025. bio neuobičajen, ali i fizički objašnjiv s obzirom na trenutačno zagrijavanje Arktika.

Zimski morski led djeluje kao izolator između relativno toplog Arktičkog oceana i znatno hladnije atmosfere. Njegovo smanjenje znači da više topline i vlage iz oceana prelazi u atmosferu. Autori studije navode da to može utjecati na raspored tlaka zraka, razvoj oluja i širu atmosfersku cirkulaciju, što se potom odražava na vremenske prilike u južnijim područjima.

Chan je dodao da ovo istraživanje služi kao upozorenje na klimatsku krizu. "Kratkoročni oporavci mogu privremeno sakriti dugoročni smjer promjena arktičkog morskog leda. Niske razine zimskog leda 2025. i 2026. jasno pokazuju da gubitak nije stao, već se nastavlja u klimi koja se zagrijava", zaključio je.