OTKAKO je prije dvadeset godina počela pandemija AIDS-a, od te je bolesti umrlo 25 milijuna ljudi, 3 milijuna umrlo je samo u 2003. godini, a djelotvorno cjepivo još nije pronađeno.

Svakoga dana HIV-om se zarazi 14.000 osoba u svijetu. Od toga više od 95 posto u zemljama s niskim ili srednjim prihodima. Gotovo 2000 tisuće novozaraženih su djeca mlađa od 15 godina, gotovo polovica su žene, a gotovo polovica novozaraženih pripada dobnoj skupini od 15 do 24 godine.

Cjepivo koje bi spriječilo zarazu HIV-om još nije otkriveno, trenutačno se ispituje 30 raznih cjepiva u 19 zemalja, a na razvoj cjepiva u svijetu se ulaže 500 milijuna dolara na godinu.

Međutim, samo jedno cjepivo je u završnoj fazi isptivanja koja je obuhvatila 16 tisuća dobrovoljaca u Tajlandu.

U nedostatku djelotvornog cjepiva, najbolji način borbe protiv širenja epidemije AIDS-a su jeftini lijekovi, zaključili su stručnjaci.

Istraživanja su pokazala da su generički lijekovi protiv AIDS-a jednako uspješni kao i zaštićeni lijekovi. Studija objavljena u časopisu Lancet pokazala je da je lijek koji kombinira kemijski sastav triju najraširenijih zaštićenih lijekova jednako uspješan kao i konvencionalna trojna terapija.

No da bi se ostvario plan Svjetske zdravstvene organizacije po kojemu bi do 2005. lijekovi morali biti dostupni za tri milijuna oboljelih u zemljama u razvoju, nedostaje gotovo 6 milijardi dolara.

Kako bi osigurala antiretroviralnu terapiju za oboljele u siromašnim zemljama, Svjetska zdravstvena organizacija pokrenula je u rujnu 2003. inicijativu na temelju kalkulacije za 34 zemlje u kojima živi 90 posto zaraženih.

Prema UNAIDS-ovu Izvješću o pandemiji AIDS-a za 2004., objavljenom uoči 15. međunarodne konferencije o AIDS-u koja se od 11. do 16. srpnja održava u Bangkoku, danas u svijetu živi gotovo 38 milijuna osoba zaraženih HIV-om.

U 2003. godini HIV-om se zarazilo 4,8 milijuna ljudi, što je najveći broj zaraženih u godini otkako je epidemija počela. Osim broja zaraženih, povećao se i broj umrlih, a 2003. od AIDS-a je umrlo tri milijuna ljudi, što je više nego u bilo kojoj godini dosad, istaknuo je Peter Piot, direktor UNAIDS-a u povodu objavljivanja Izvješća.

"Epidemija ne popušta", napisao je glavni tajnik UN-a u predgovoru izvješću. "Kriza uzrokovana AIDS-om i dalje se produbljuje u Africi dok se alarmantnom brzinom nove epidemije šire Azijom i Istočnom Europom. Nijedno područje u svijetu nije pošteđeno."

Ukupan broj osoba zaraženih HIV-om sve je veći i u zemljama s visokim prihodima gdje prema procjenama danas živi 1,6 milijuna osoba zaraženih HIV-om.

Piot je posebno upozorio na sve veći broj oboljelih žena. Na početku epidemije 1981., rekao je Piot, AIDS je bio "bolest bijelih homoseksualaca iz srednjeg društvenog sloja u SAD-u i Zapadnoj Europi, međutim danas su polovica osoba zaraženih AIDS-om žene." U nekim dijelovima Afrike gotovo 60 posto zaraženih su žene.

Novo izvješće traži veću odgovornost i angažman vlada u rješavanju problema AIDS-a, a glavni naglasak mora biti na prevenciji i dostupnosti lijekova.

AIDS ili sindrom stečene imunodeficijencije prvi put je zabilježen 1981. među homoseksualcima u SAD-u. Uzročnik bolesti, HIV ili virus humane imunodeficijencije, otkriven je 1984.

AIDS je sindrom, odnosno kombinacija bolesti, a virus koji ga uzrokuje napada imunološki sustav zbog čega je tijelo podložno brojnim teškim bolestima, takozvanim oportunističkim infekcijama poput tuberkuloze.

HIV se nalazi u spermi, krvi, majčinu mlijeku i drugim tjelesnim tekućinama. Razmnožava se unutar krvnih stanica CD4 koje inače tijelo štite od infekcija.

HIV teško preživljava izvan tijela pa se zato ne može prenijeti slučajnim, svakodnevnim dodirom. Komarci i drugi insekti ne prenose HIV.

Prenosi se spolnim kontaktom, transfuzijom krvi (što je danas sve rjeđe zbog provjere krvnih pripravaka, zajedničkim iglama, a s majke na dijete može se prenijeti tijekom trudnoće, poroda ili dojenjem.

Bolest je zasad neizlječiva, a postojeći lijekovi koji suzbijaju razmnožavanje virusa produljuju život oboljelima.

HIV se otkriva testovima kojima se u krvi traže antitijela na virus.