Foto: Index

POVRATAK Vojislava Šešelja u Srbiju potaknuo je niz reakcija među hrvatskim političkim čelnicima te smo tako zadnjih dana bili u prilici čuti i nekoliko polarno suprotnih izjava od ministara koji sjede u istoj Vladi, onoj Zorana Milanovića.

Miljenićev ultimatum: Riješite ratne zločine ili ništa od EU

Unatoč izjavama koje su se nakon ulaska Hrvatske u Europsku uniju mogle čuti od hrvatskih političkih čelnika, prema kojima Hrvatska Srbiji u fazi pregovora neće biti "ono što je Slovenija bila Hrvatskoj", 12. studenoga naizgled je došlo do zaokreta u politici bezuvjetne podrške europeizaciji regije.

Ministar pravosuđa Orsat Miljenić izjavio je prije šest dana za Hrvatski radio da negativno gleda na puštanje Vojislava Šešelja iz haškog pritvora te istaknuo da će Hrvatska napredovanje Srbije u pregovorima s EU uvjetovati novim optužnicama i suđenjima za ratne zločine.

"To nam je dužnost i niti jedna hrvatska vlada ne može od toga odstupiti. Srbija se mora držati određenih kriterija koji su bili postavljeni i nama. I reći nekome da Ovčara završava na činu kapetana bivše JNA je potpuno neprihvatljivo", kazao je tada Miljenić.

Pusić: Nijedan novi uvjet za Srbiju

Niti tjedan dana kasnije, ministrica vanjskih i europskih poslova izlazi pred medije s potpuno drugačijom pričom.

Pusić je prvo obavijestila članice EU-a o situaciji nakon puštanja Vojislava Šešelja na privremenu slobodu te istaknula štetu koju to nanosi potencijalno europskom putu zemalja regije. Rekla je da bi Europska komisija trebala osuditi takvo ponašanje te da će inzistirati da se institucije Europske unije izjasne o tome.

"Kada sam otvorila raspravu na tu temu i drugi kolege su rekli da se već iskazuje zabrinutost u Njemačkoj i nekim drugim javnostima oko takvog ponašanja i posljedice ovakve odluke haaškog suda koju nitko baš ne može razumjeti pa ni ja", rekla je Pusić.

Hrvatska neće tražiti nikakve dodatne uvjete za Srbiju prilikom pristupanja Europskoj uniji vezano za procesuiranje ratnih zločina, rekla je Pusić.

"Nijedan novi dodatni uvjet, isključivo one uvjete i kriterije koje je Hrvatska ispunjavala na tom putu. To je važno za novi početak za svaku zemlju u regiji", rekla je Pusić.

Što učiniti kada Haag ne isporučuje pravdu?

S obzirom na činjenicu da se, očigledno, ni ministri ne mogu dogovoriti oko jedne, konzistentne vanjske politike, poteže se pitanje oko komunikacije u premijerovom užem timu.

Postoji li ona, i ukoliko postoji, kako je moguće da dolazi do takve disonantnosti oko ključnih diplomatskih i vanjskopolitičkih pitanja, osobito kad su ta pitanja esencijalna i na simboličkoj razini tkiva nacije.

Ako je puštanje Vojislava Šešelja na slobodu iz humanitarnih razloga "poraz pravde i međunarodnog prava" kako smatra predsjednik Ivo Josipović, onda je zauzimanje jednoglasnog stava političkog vrha oko pitanja ratnih zločina počinjenih u vrijeme Domovinskog rata imperativ diktiran ne samo legalnošću i moralnošću, već i pravdom.

Pravdom na koju desetljećima čekaju žrtve ratnih zločina, a s obzirom na to da tu pravdu u slučaju Vojislava Šešelja, kako se čini, žrtve neće uspjeti dočekati od suda u Haagu (kao i u slučaju Slobodana Miloševića), najmanje što Vlada može učiniti jest pobrinuti se da diplomatska pragmatika ne otpuše u zaborav stravične zločine, inkarnacija kojih od prošloga tjedna slobodno održava ratno-huškačke govore u središtu Beograda, pred tisućama okupljenih pristaša.