Foto: 123rf

DRŽAVNI ZAVOD ZA STATISTIKU danas bi trebao objaviti prvu procjenu BDP-a u drugom tromjesečju. Stručnjaci iz područja makroekonomije procjenjuju da je, zbog povećanja potrošnje, industrijske proizvodnje i izvora, hrvatsko gospodarstvo poraslo treći kvartal zaredom, i to brže nego u prethodnom, javlja Hina.

Osam makroekonomista procijenilo je da je gospodarsvo poraslo za 0,7 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine, a pritom svaki od njih očekuje rast od 0,6 i 1 posto.

Ukoliko se pokaže da su u pravu, bilo bi to već treće tromjesečje zaredom da BDP raste, brže nego u prethodnom razdoblju. Tada je gospodarstvo ojačalo za o,5 posto na godišnjij razini, a isto je označilo i izlazak iz šestogodišnje recesije.

Rast gospodarstva možemo zahvaliti jačanju osobne potrošnje, koja je ujedno i najveća sastavnica BDP-a. Na to ukazuje rast prometa u trgovini na malo u drugom tromjesečju za otprilike 2,5 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje.

"Očekujemo rast BDP-a, a u prilog tome idu podaci o trgovini na malo za drugi kvartal koji impliciraju pozitivan doprinos rastu BDP-a od oko 1,25 postotnih bodova", navodi jedan od makroekonomista u anketi.

Promet je u lipnju, kako navodi DZS, porastao 11. mjesec zaredom, što nije zabilježeno od 2007. godine.

"To uvelike proizlazi iz snažnije potrošnje turista u predsezoni nego lani i porasta realnog raspoloživog dohotka, uslijed smanjenog poreznog opterećenja dohotka te nižih cijena goriva od oko 6 posto na godišnjoj razini", navodi se u anketi.

Pozitivno na gospodarstvo utječe i rast izvoza. Prema podacima DZS-a, Hrvatska je u prvih šest mjeseci izvezla roba u vrijednosti 41,6 milijardi kuna, što je 11,5 posto više nego u istom lanjskom razdoblju.

Na tome najviše možemo zahvaliti rastu gospodarstva EU, hrvatskog najvećeg vanjskotrgovinskog partnera. Uvoz je istovremeno porastao za 4,9 posto, pa je tako dosegnuo 68 milijardi kuna.

Jačanje industrijske proizvodnje

"Drugo tromjesečje trebalo bi potvrditi jači pozitivan doprinos neto inozemne potražnje rastu BDP-a. Posljedica je to snažnijeg rasta robnog izvoza od uvoza te nastavka solidnog izvoza usluga uslijed povoljnih rezultata u turističkoj predsezoni", navodi jedan od makroekonomista.

Pozitivno bi na BDP trebalo utjecati i jačanje industrijske proizvodnje, koja neprestano raste već pet mjeseci. Od travnja do lipnja proizvodnja je porasla oko 2,4 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje.

Jedan dio makroekonomista očekuje i rast investicija, koje su posljednjih godina negativno utjecale na BDP.

"Očekujemo da će investicije imati pozitivan utjecaj na BDP, zahvaljujući privatnim investicijama u opremu i postrojenja, dok građevinska aktivnost stagnira. Važno je istaknuti kako bi ovo bio prvi rast investicija još od trećeg kvartala 2013.", navodi jedan od makroekonomista u anketi Hine.

Rast građevinskih radova

Prema podacima DZS-a, po prvi put nakon 2 godine zabilježen je rast građevinskih radova, a isto se nastavlja i u sljedeća dva mjeseca, iako po stopama manjim od 1 posto. Makroekonomisti su zato oprezni kada se radi o pitanju utjecaja investicija na BDP.

"Očekujemo stagnaciju ili vrlo blagi pad investicija u bruto fiksni kapital, što je uvelike posljedica vrlo niske baze, odnosno dugogodišnjeg razdoblja pada. Osim toga, izgledna su nešto veća ulaganja u opremu, s obzirom na sve stabilniji rast industrijske proizvodnje te solidan rast u uslužnom sektoru."

Državna potrošnja bi prema procjenama ipak mogla negativno utjecati na BDP.

"Očekujemo negativan utjecaj državne potrošnje na kretanje BDP-a zbog mjera fiskalne konsolidacije u okviru Procedure prekomjernog deficita", navodi jedan od makroekonomista u anketi.

Zbog pozitivnih kretanja u prvih pola godine, većina makroekonomista povećavala je procjene rasta gospodarstva u cijeloj 2015.

Njih osmero procijenilo je da će ove godine BDP porasti u prosjeku 0,5 posto, dok su prije tri mjeseca očekivali rast od 0,2 posto. Njihove se procjene krežu od 0,2 do 0,6 posto.

Očekuje se rast pozitivnih kretanja

Kao moguće pozitivne poticaje većina makroekonomista ističe ubrzanje rasta u eurozoni, koja dobiva vjetar u leđa s ekspanzivnom monetarnom politikom Europske središnje banke (ECB) i niskim cijenama nafte. To bi trebalo pozitivno utjecati na hrvatski izvoz.

"Nastavak pozitivnih kretanja očekujemo i u ostatku godine. Pritom bi domaća potrošnja mogla i dalje pozitivno utjecati na BDP u kontekstu produljenog pada cijene nafte i odlične turističke sezone. Dodatno, očekujemo kako će izvoz bilježiti pozitivna kretanja, zahvaljujući oporavku potražnje u zemljama eurzone, te tako pozitivno utjecati na kretanja BDP-a", navodi jedan od makroekonomista.

HNB je također nedavno povećala procjenu rasta gospodarstva u ovoj godini s prethodnih 0,4 na 0,5 posto.

Prva godina rasta nakon 6 godina recesije

MMF, Svjetska banka i Europska banka za obnovu i razvoj (EBRD) također očekuju rast hrvatskog BDP-a u 2015. za 0,5 posto. Istovremeno analitičari s Ekonomskog instituta Zagreb prognozirali su nešto blaži rast, od 0,4 posto.

Europska je komisija u nedavnim proljetnim prognozama povećala procjenu rasta hrvatskog gospodarstva u 2015. godini s prethodnih 0,2 na 0,3 posto.

Ukoliko se takve procjene ostvare, 2015. godina bila bi prva godina rasta gospodarstva nakon šest godina recesije.