Foto: FAH

SABOR je u petak otvorio raspravu o prijedlogu zakona o sustavu civilne zaštite, koji bi trebao osgurati učinkovitiji sustav, koji može odgovoriti na posljedice sve češćih prirodnih katastrofa.

Zamjenik ministra unutarnjih poslova Evelin Tonković uvodno je obrazložio kako je riječ o reformi i nastavku decentralizacije postojećeg sustava zaštite i spašavanja.

Predloženi zakon trebao bi ojačati preventivne mjere i operativne snage, kako bi bile spremne za djelovanje sukladno procjenama rizika. Pojednostavljuju se procedure i uređuju nadležnosti u zapovijedanju snagama na svim razinama sustava te obveze sudionika sustava. Definiraju se nadležnosti i odgovornosti unutar sustava, načela proglašenja velike nesreće i katastrofe, pitanja popune, pozivanja, aktiviranja i mobilizacije postrojbi i tijela civilne zaštite.

Poplave pokazale slabost sustava

Nakon prošlogodišnjih poplava, koje su pokazale slabosti sustava, stvaraju se uvjeti za izbjegavanje preklapanja nadležnost trenutno ustrojenih stožera zaštite i spašavanja i zapovjedništva civilne zaštite.

Smanjit će se broj zapovjednih i koordinativnih tijela u sustavu, urediti ovlasti svih razina sustava, a koordinacija aktivnosti osigurat će se ustrojavanjem stožera civilne zaštite kao stručnog operativnog tijela, objasnio je Tonković.

Poplave su pokazale i slabosti u sustavu financiranja, pa se novim zakonom predviđa mogućnost osnivanja izvanproračunskog fonda za djelovanje operativnih snaga civilne zaštite iz kojih bi se sredstava mogla prenositi iz jedne u drugu fiskalnu godinu za istu namjenu na državnoj i na razini lokalne te područne samouprave.

Građanima se kao sudionicima sustava civilne zaštite ne propisuju financijske obveze, a ako ih se mobilizira, imat će ista materijalna prava kao pripadnici postrojbi civilne zaštite, što znači da će im se platiti putni troškovi i dnevnice, rekao je Tonković.