Sukobili se prosvjednici u Donjecku, gradonačelnik Harkiva upucan u leđa
Foto: Wikimedia
U DONJECKUje došlo do sukoba između prosvjednika koji su se nalazili na dva odvojena skupa. Na jednoj strani nalazili su se oni koji podupiru trenutnu ukrajinsku vladu dok su na drugoj strani bili proruski separatisti. Prosvjedi su se počeli odvijati u isto vrijeme, a policija nije uspjela obuzdati publiku.
RT javlja kako se na mjestu događaja čuju pucnjava i eksplozije te da je bilo brutalnih sukoba. Na obje strane nalazili su se maskirani mladići koji su bili u potrazi za sukobom. U borbama su koristili dimne bombe, petarde i palice.
Reuters javlja kako je s ozljedama glave završilo pet osoba, a posljedica je to eksplozije šok bombe. Ozlijeđeni su pristaše aktualne ukrajinske vlasti, a njih su napali proruski separatisti.
Separatisti zauzeli grad Kostjantinivka
Naoružani proruski separatisti u maskama i maskiranim uniformama zauzeli su u ponedjeljak policijsku postaju i zgradu državne uprave u gradu Kostjantinivka na istoku Ukrajine što upućuje na širenje pobune protiv Kijeva.
Reutersovi reporteri javljaju da svaku zgradu kontrolira dvadesetak dobro organiziranih naoružanih muškaraca, neki u neprobojnim prslucima i s automatskim oružjem i da su postavili barikadu od guma, vreća pijeska i betonskih blokova.
Preko zvučnika puštala se glazba iz sovjetskog doba dok su žene prikupljale potpise ljudi koji se žele priključiti pobuni.
Taj industrijski grad u regiji Donjecka nalazi se blizu Kramatorska i Slavjanska gdje su se naoružani separatisti sukobili s ukrajinskim snagama sigurnosti.
Separatisti u Donjecku proglasili su neovisnu "Narodnu republiku" i zaprijetili odcjepljenjem od Ukrajine nakon ruskog pripojenja Krima u ožujku.
"Rusija ima obvezu djelovati na separatiste"
Beerlin je u nedjelju navečer pooštrio ton prema Moskvi, ocjenjujući da Rusija ima obvezu izvršiti pritisak na proruske separatiste na istoku Ukrajine kako bi bili oslobođeni promatrači OESS-a koji su zatočeni od petka.
"Rusija ima obvezu djelovati na separatiste, kako bi zatočeni članovi misije OESS-a bili oslobođeni što je prije moguće", rekao je u priopćenju njemački ministar vanjskih poslova Frank-Walter Steinmeier.
On se također oštrijim tonom obratio i proruskim separatistima, ocjenjujući da je "grozno" i "krši dostojanstvo osoba" to što su promatrači OESS-a i pripadnici ukrajinskih snaga sigurnosti danas javno pokazani na konferenciji za novinare.
Radi se o kršenju svih pravila pregovora koja su na snazi u zategnutim situacijama kakva je ova, dodao je Steinmeier, pojašnjavajući da Berlin najuže surađuje s OESS-om kako bi se došlo do dobrog rješenja.
Jedan od osam stranih promatrača OESS-a u nedjelju navečer je odvezen vozilom OESS-a, javile su agencije. Novinari pred zgradom gradske uprave u Slavjansku kazali su da je on izašao u pratnji tri nenaoružana muškarca, ušao u terensko vozilo OESS-a i odvezao se.
Stela Koroševa, glasnogovornica separatističkog gradonačelnika Slavjanska, rekla je da je promatrač švedski državljanin. "On ima blaži oblik dijabetesa te smo ga odlučili pustiti", rekla je novinarima. Upitana hoće li on biti jedini promatrač koji će u nedjelju biti pušten, ona je rekla "da", ali je naglasila da se "pregovori nastavljaju" za ostale članove skupine.
Osmero zapadnih promatrača iz OESS-a bilo je u nedjelju na tiskovnoj konferenciji u Slavjansku. "Nema naznaka o tome kada bismo mogli biti pušteni kući", rekao je njemački pukovnik Axel Schneider i dodao kako su svi dobro, kako ga "nitko nije taknuo" te da nije bilo fizičkog zlostavljanja. "Želimo iz dubine srca što prije otići kući", rekao je Schneider i objasnio kako im sigurnost u Slavjansku jamči osoba koja je de facto gradonačelnik toga grada i lokalni separatistički vođa Vjačeslav Ponomarev.
Schulz: Kriza u Ukrajini upozorava na važnost zapadnog Balkana
Kriza u Ukrajini upozorenje je Europskoj uniji da mora posvetiti više pozornosti zapadnom Balkanu jer svaka nestabilnost u susjedstvu izravno ugrožava i Uniju, kazao je za sarajevski dnevnik od ponedjeljka Martin Schulz, predsjednik Europskog parlamenta i kandidat za novog predsjednika Europske komisije (EK).
"Kriza u Ukrajini jasno pokazuje da mi u EU moramo posvetiti više, a ne manje pozornosti zapadnom Balkanu i našim susjedima", kazao je Schulz, kandidat skupine europskih socijalista i socijaldemokrata (PES) za predsjednika EK.
Odgovornost Unije ne prestaje na njezinim sadašnjim granicama, rekao je Schulz u intervjuu za sarajevski "Dnevni avaz".
Kriza u Ukrajini izbila je jer su njezini građani zahtijevali više demokracije i jer su bili prestrašeni izglednim bankrotom države, konstatirao je.
"Aktualna situacija potvrđuje da ako postoji nestabilnost u susjedstvu to pogađa i nas", drži njemački političar koji je unatoč vidnom napretku država zapadnog Balkana vrlo zabrinut "rastućom nestabilnošću" Bosne i Hercegovine.
Vlasti te zemlje pozvao je da slušaju glas naroda i počnu raditi na promjeni socijalnog i gospodarskog stanja u zemlji, a prestanu rabiti retoriku etničkih podjela i secesionizma.
"Nezakonita aneksija Krima (koju je provela Rusija) ne može biti korištena da se u BiH potpaljuju separatističke ambicije. BiH je suverena i jedinstvena država i njezin se teritorijalni integritet mora poštivati", kazao je Schulz.
To se posebice odnosi na čelnike Republike Srpske, istaknuo je.
Predsjednik Europskog parlamenta potvrdio je kako ostaje zagovornikom politike proširenje Unije jer je perspektiva članstva uvijek bila dobar motiv za provedbu reformi.
"Proširenje je jedan od najvažnijih instrumenata vanjske politike EU i daje nam iznimnu važnost u regiji", kazao je Schulz.
To ne bi trebalo shvatiti kao poziv da se stvari "požuruju" nego da se intenzivnije provode reforme koje su nužne za članstvo u EU, rekao je i pohvalio napredak koji su na tom planu ostvarili Kosovo, Makedonija, Srbija, Albanija i Crna Gora.
Važnim saveznikom Unije u regiji nazvao je Tursku, ali uz ogradu da se ta zemlja, želi li nastavak pregovora s Bruxellesom, mora više približiti demokratskim načelima kakva vrijede u državama članicama EU.
"Ako Turska nastavi tako flagrantno ograničavati temeljne slobode svojih građana to bi moglo dovesti do zastoja u pregovorima (o njezinu članstvu u EU)", kazao je Schulz.
Britanski šef diplomacije Hague u Ukrajini sljedećeg tjedna
Britanski ministar vanjskih poslova William Hague priopćio je u ponedjeljak da će idućeg tjedna posjetiti Ukrajinu, Gruziju i Moldaviju.
"Planiram idućeg tjedna otputovati u Ukrajinu, Gruziju i Moldaviju", rekao je ministar pred zastupnicima, pošto je početkom ožujka već boravio u posjetu Kijevu.
Foreign Office nije rekao kada će se taj posjet dogoditi ni s kime će razgovarati Hague, koji ovim posjetom želi potvrditi britansku potporu kijevskim vlastima.
Gruzija i Moldavija su zemlje bivšeg sovjetskog bloka koje su u studenome 2013. parafirale ugovor o pridruživanju EU-u, pošto je Ukrajina odustala od potpisivanja.
Ministar je osudio otmicu OESS-ovih promatrača u Ukrajini zatraživši od proruskih separatista njihovo "trenutačno" puštanje na slobodu.
Istaknuo je da Rusija "mora pronaći način kako smanjiti napetost u Ukrajini". "Vrata diplomacije ostaju otvorena, i dalje ćemo razgovarati s Rusijom i poticati je da nastoji smiriti napetost", dodao je.
"No neprestano pogoršavanje krize, povrede međunarodnoga prava i izostanak provedbe dogovora zahtijevaju odlučan odgovor međunarodne zajednice", dodao je.
SAD proširile sankcije protiv Rusije, EU se načelno dogovorila, Rusi zgroženi
Sjedinjene Države u ponedjeljak su uvele sankcije protiv još sedam dužnosnika ruske vlade i 17 tvrtki, dok se EU načelno dogovorila o proširivanju sankcija na dodatnih 15 osoba u sklopu jačanja sankcija protiv Rusije zbog njezinih poteza u Ukrajini, javljaju agencije.
Moskva je odmah zbog novih sankcija izrazila zgražanje, te rekla da se radi o potpunom nedostatku razumijevanja onoga što se događa u Ukrajini.
Bijela kuća je objavila da će sedmorici dužnosnika, među kojima je Igor Sečin, direktor najveće ruske naftne kompanije Rosneft i bliski suradnik predsjednika Vladimira Putina, zamrznuti svu imovina i ukinuti vize za SAD.
Washington će osim toga odbiti sve zahtjeve za izvoz visokotehnoloških proizvoda koji bi mogli koristiti ruskoj vojsci, a ministarstva trgovine i vanjskih poslova ukinuti će sve takve postojeće dozvole, priopćila je Bijela kuća.
Radi se o trećem krugu sankcije koje je SAD uveo Rusiji zbog intervencije na Krimu i gomilanja snaga na granici s Ukrajinom.
Sve su sankcije usmjerene protiv određenih pojedinaca i tvrtki, no predsjednik Barack Obama je jasno dao do znanja da će u slučaju ulaska ruskih vojnika u Ukrajinu uvesti ciljane sankcije za ključne dijelove ruskog gospodarstva kao što su financijske usluge, energetika, metalna i rudarska industrija te inženjerski i obrambeni sektor.
Europski diplomati su istovremeno objavili da se EU načelno dogovorila oko zamrzavanja imovine i viza za još petnaest Rusa i da je službena odluka tek stvar formalnosti.
Imena sankcioniranih dužnosnika objavit će se u utorak u službenom glasilu EU-a, rekli su.
Zamjenik ruskog ministra vanjskih poslova Sergej Ribakov izrazio je "gađenje" zbog odluka SAD-a i EU-a, prenosi ruska novinska agencija Interfax.
"Priopćenje glasnogovornika Bijele kuće (o sankcijama) izaziva gađenje", rekao je Ribakov.
Dodao je da to "pokazuje potpuni nedostatak razumijevanja među kolegama u Washingtonu o tome što se događa u Ukrajini".
Rusija nove američke sankcije nazvala 'hladnoratovskim'
Visoki ruski diplomat oštro je kritizirao novi krug američkih sankcija u ponedjeljak, tvrdeći da su sankcije nelegitimne i necivilizirane te da restrikcije izvoza visoke tehnologije iz SAD-a označavaju povratak praksi Hladnoga rata.
"Odlučno osuđujemo seriju mjera koje su objavljene u pokušaju da se sankcijama izvrši pritisak na Moskvu", kazao je zamjenik ministra vanjskih poslova Sergej Rjabkov u komentaru na internet stranici ministarstva.
Jednostrane eksteritorijalne sankcije su po svojoj prirodi nelegitimne i one ne samo da ne korespondiraju s normama civiliziranog odnosa između država nego su i kontradiktorne zahtjevima međunarodnog prava, ustvrdio je Rjabkov.
Po njegovoj ocjeni sankcije su temeljene na potpuno krivom viđenju onoga što se događa u Ukrajini i neće popraviti šanse za konstruktivno rješenje problema.
Uz uskratu viza i zamrzavanje imovine za sedam ruskih dužnosnika i uvodeći sankcije za 17 tvrtki koje su povezane s predsjednikom Vladimirom Putinom, Sjedinjene Države objavile su da će uskratiti izvozne dozvole za bilo kakve proizvode visoke tehnologije koji bi mogli pomoći u jačanju ruskih vojnih sposobnosti.
"Washington praktički oživljava staru metodu ograničavanja normalne suradnje, iz doba Hladnog rata, gurajući sebe u taman i prašnjav ormar prošloga doba", kazao je Rjabkov.
Rusija sigurna da nove sankcije neće naštetiti gospodarstvu
Glavni gospodarski savjetnik ruskoga predsjednika Vladimira Putina rekao je u ponedjeljak da nove sankcije koje su uvedene protiv ruskih dužnosnika i nekih kompanija neće bitno utjecati na gospodarstvo, ali će ojačati odlučnost Kremlja i njegovih saveznika.
"Što više sankcija bude, elita će biti snažnija", rekao je novinarima u Petrozavodsku savjetnik Andrej Bjelousov koji je s Putinom u posjetu sjeveru zemlje.
"Vjerojatno će za gospodarstvo biti nekih posljedica, ali one neće biti važne na operativnoj, godišnjoj razini", rekao je Belousov o sankcijama.
Po njegovim riječima, nove sankcije ne pružaju dovoljno temelja za promjenu ruskih proračunskih pravila koja ograničavaju javnu potrošnju.
Britanija istražuje ukrajinsko pranje novca
Britanski ured za teške pronevjere SFO u ponedjeljak je objavio da otvara istragu o pranju novca povezanom s Ukrajinom te da je zamrznula imovinu u vrijednosti od 23 milijuna dolara u Velikoj Britaniji, a koja je povezana s tim slučajem.
"U ovome trenutku ne možemo više objaviti", kažu u tom vladinu uredu.
Istraga počinje u trenutku kad London treba, od utorka, ugostiti dvodnevni međunarodni sastanak organiziran radi pomaganja ukrajinskim vlastima da vrate ukradena dobra.
London je vodeće odredište novca iz bivšeg Sovjetskog Saveza i mnogi ukrajinski oligarsi tu drže imovinu.
Sjedinjene Države u ponedjeljak su objavile da će treći krug sankcija Rusiji, kao reakcija na ruske postupke u Ukrajini, biti zamrzavanje imovine i zabrane izdavanja viza sedmorici moćnih Rusa bliskih predsjedniku Vladimiru Putinu, kao i uvođenje sankcija za 17 kompanija.
U ožujku je Britanija objavila da ima popis ljudi koji su možda sudjelovali u krađi ukrajinske imovine te da šalje tim u Kijev radi traženja dokaza.
Gradonačelnik Harkiva teško ranjen
Proruski gradonačelnik Harkiva Genadij Kernes teško je ranjen u atentatu koji su počinile nepoznate osobe, objavile su gradske vlasti na svojoj internetskoj stranici, javljaju ukrajinski mediji.
"Gradonačelnik Harkiva ranjen je iz vatrenog oružja u leđa. U bolnici je na operacijskom stolu. Liječnici se bore za njegov život", navodi se u priopćenju gradskih vlasti.
Kako navodi Kyiv Pos, Kernes je bio snažan pristaša bivšeg ukrajinskog predsjednika Viktora Janukoviča.
Također Kernes ima sudski dosje zbog krađe i prevare. Posebice se istaknuo oštrim postupcima prema protivnicima u svome gradu u zadnja tri mjeseca pobune protiv Janukoviča.
Nakon bijega Janukoviča u veljači i Kernes je pobjegao iz Harkiva sa svojim saveznikom, guvernerom regije Mihailom Dobkinom, a zatim se vratio u zemlju.
Dobkin je smijenjen s mjesta guvernera, ali se kandidirao za prijevremene predsjedničke izbore 25. svibnja za Stranku regiju, bivšu stranku Viktora Janukoviča.
Picula: Nije jasan motiv napada, možda je riječ o običnom kriminalu
Tonino Picula u posjetu je Kijevu zajedno s drugim članovima socijaldemokratske skupine Europskog parlamenta kako bi dobili uvid u stanje uoči predstojećih predsjedničkih izbora. Media servisu javio se s informacijama o atentatu na gradonačelnika Harkiva.
"Ovoga trenutka nije jasno da li je motiv koji je vodio napadače politički ili je možda riječ o običnom kriminalom budući da se za gospodinom vuku sjene da nije samo zbog političkih uvjerenja, koje je često mijenjao, možda meta napadača nego i zbog svojih aktivnosti u ranijem biznisu", kaže Picula.
Europarlamentarci su također trebali putovati u Harkiv no zbog pokušaja ubojstva, to je stavljeno pod upitnik.
"Trebali smo se susresti i s ljudima koji vode harkivsku oblast kao i s predstavnicima sindikata i nevladinog sektora, ljudima koji imaju veze s onim dijelom istoka Ukrajine koji govore ruski. Ja vjerujem da ćemo i taj program realizirati iako ovoga trenutka čekamo sigurnosnu procjenu najodgovornijih za našu sigurnost", otkrio je europarlamentarac.
Picula je prokomentirao i kako građani dišu uoči izbora 25. svibnja
"Dobar dio javnosti u Ukrajini se pita kako će izgledati sam izborni dan 25. svibnja s obzirom da očito jedan dio političkih grupacija priželjkuje odgodu tih izbora. Najviše na odgodi i delegitimaciji izbornog procesa radi moćni susjed Ukrajine, Ruska Federacija", zaključio je Picula.
Ukrajinska kriza: NATO pojačava nadzor baltičkog zračnog prostora
Četiri britanska borbena zrakoplova Eurofighter Typhoon sletjela su u ponedjeljak u zračnu bazu Siauliai u Litvi s ciljem da omoguće pojačan zračni nadzor NATO-a iznad baltičkih zemalja.
"Ovdje smo kako bismo umirili naše baltičke saveznike", rekao je dopukovnik Simon Hulme iz britanskih zračnih snaga.
Tri bivše sovjetske republike - Litva, Latvija i Estonija - koje su u NATO ušle 2004., zabrinute su zbog sve većeg vojnog potencijala Rusije na njihovim granicama, a ukrajinska kriza je dodatno pojačala njihovu bojazan.
Nakon ulaska u Sjevernoatlantski savez, druge zemlje NATO-a smjenjuju se u zračnom nadzoru baltičkih zemalja koje nemaju mogućnost da to same osiguraju.
Britanski ministar obrane Philip Hammond rekao je u Londonu da "nakon nedavnih događaja u Ukrajini NATO mora poduzeti korake kako bi otvoreno potvrdio svoje zauzimanje za kolektivnu sigurnost svojih članica".
I četiri francuska borbena zrakoplova Rafale stigla u ponedjeljak u zračnu bazu Malbork, na sjeveru Poljske, u okviru te NATO-ove misije.
U utorak iz Poljske stižu još četiri Miga 29 a četiri danska borbena zrakoplova očekuju se u Estoniji.
Tako će tih šesnaest letjelica 1. svibnja zamijeniti deset američkih F-15 koji su dosad nadzirali baltički zračni prostor.
Washington je uz to poslao šestotinjak vojnika radi vježba u Poljskoj i u baltičkim zemljama, u znak potpore svojim saveznicima u NATO-u zabrinutim zbog postupaka Moskve u Ukrajini.
"NATO-ove snage su dobrodošle u Litvi. Zajednička vježba jača moral naših vojnika i njihovu motivaciju", rekao je general Arvydas Pocius, glavni zapovjednik litavske vojske.
Ban Ki-moon traži oslobađanje zatočenih OESS-ovih promatrača
Glavni tajnik Ujedinjenih naroda Ban Ki-moon zatražio je trenutačno oslobađanje OESS-ovih promatrača i ukrajinskih vojnika koje u Ukrajini drže proruski separatisti, rekao je u ponedjeljak njegov glasnogovornik Stephane Dujarric.
Separatisti su u petak oteli dvanaest ljudi - osmoricu stranih državljana, promatrača OESS-a i četvoricu Ukrajinaca - koje su nazvali "ratnim zarobljenicima" i htjeli ih zamijeniti za osobe koje su zatočile vlasti u Kijevu.
Jedan od osmorice promatrača oslobođen je u nedjelju navečer zbog zdravstvenih razloga.
Ban "odlučno osuđuje tu otmicu i zadržavanje te traži od odgovornih da ih odmah oslobode, bezuvjetno i neozlijeđene".
"Poziva sve koji mogu utjecati da pomognu u žurnom rješavanju" tog problema, istaknuo je glasnogovornik. "Međunarodna izaslanstva koja djeluju u Ukrajini moraju moći nesmetano obavljati svoj posao".
Ban još jednom traži od sudionika da "odmah poduzmu korake radi smirivanja napetosti u Ukrajini" i pronađu političko rješenje.
OESS se sastaje popodne, Berlin traži od Moskve da iskoristi svoj utjecaj
Stalno vijeće OESS-a sastat će se u ponedjeljak poslije podne u Beču na izvanrednoj sjednici posvećenoj krizi u Ukrajini, najavila je glasnogovornica organizacije Nataša Rajaković, dok predstavnik njemačke vlade kaže da je Berlin zatražio od Moskve da iskoristi svoj utjecaj na proruske separatiste kako bi se oslobodili promatrači OESS-a.
Sedam promatrača OESS-a i dalje od petka drže proruski pobunjenici na istoku Ukrajine, a jedan od njih, švedski državljanin, pušten je u nedjelju zbog zdravstvenog stanja.
Predsjedatelj OESS-a, švicarski ministar vanjskih poslova Didier Burkhalter osudio je u nedjelju potez proruskih separatista i pozvao na oslobađanje pripadnika misije OESS-a, nazivajući situaciju "neprihvatljivom".
Njemačka je također u ponedjeljak zatražila od Moskve da iskoristi svoj utjecaj na proruske separatiste na istoku Ukrajine kako bi se osiguralo oslobađanje promatrača koje drže separatisti u Slavjansku.
Glasnogovornik kancelarke Angele Merkel Steffen Seibert rekao je da je Berlin osudio oduzimanje slobode promatračima među kojima se nalaze četiri Nijemca.
Puštanje jednog promatrača bio je "pozitivan korak" ali i ostalih sedam također bi moralo biti oslobođeno, "odmah, bez uvjeta i neozlijeđeni", rekao je Seibert.
Njemački ministar vanjskih poslova Frank-Walter Steinmeier razgovarao je tijekom dana o njihovu oslobađanju s ruskim ministrom vanjskih poslova Sergejom Lavrovim, priopćilo je rusko ministarstvo, ali nije objavilo nikakve detalje o razgovoru, osim što je kazalo da je održan na njemačku inicijativu.

bi Vas mogao zanimati
Izdvojeno
Pročitajte još
bi Vas mogao zanimati