Foto: freeimages.com

"VJERUJEM da je američki dolar glavni razlog za trenutnu opću rasprodaju na burzama diljem svijeta i sve 'zlo' proizlazi iz načina kako monetarni sustav stvara dugove većinom u dolarima i zatim reciklira kapital natrag u američko tržište kapitala", poručuje Steen Jakobsen, glavni ekonomist Saxo Banke. Ujedno dodaje da si je Kina uzela za pravo dovesti u pitanje to recikliranje i sustav takozvanog 'FIAT novca' te dozvolila da tržišno definirane cijene određuju juan i dugoročno potaknu ostvarenje njihovog projekta novog Puta svile.

 Dolar predvodi krizu, ali će je iz nje i izvući, smatra Jakobsen i pojašnjava da analize pokazuju da će do prve polovice 2016. vladati recesija s niskim razinama u svim ciklusima, a jučerašnji događaj i nekoliko dana iz prošlog tjedna bili su samo početak situacije koju će obilježiti finalna odluka američkog Feda o dizanju kamatnih stopa, u rujnu ili prosincu ili nikako. Fed bi se trebao pokrenuti u rujnu jer tržište i gospodarstvo treba poticaj, kaže Jakobsen, dok bi u suprotnom moglo doći do odgode sve do 2017., s obzirom na predviđanja o recesiji u prvoj polovici sljedeće godine.

Dolar je taj koji upravlja igrom na tržištima jer kada on jača povećava se cijena servisiranja ogromnog duga u američkim dolarima, stvara se devalvacija da bi se zadržao udio u izvozu, smanjuju se cijene roba, slabi rast tržišta u razvoju te izvoznici gube tržište, nabraja Jakobsen i nastavlja da u situaciji kada dolar slabi cijena roba raste, smanjuje se pritisak na dug i robe te raste stopa oporavka.

"Živimo u ekonomiji FIAT ili fiducijarnog novca s američkim dolarom kao rezervnom valutom. Od početka financijske krize ukupni je dug iznimno povećan i McKinsey procjenjuje da je globalno narastao za 57 trilijuna dolara od 2007., odnosno povećao se za 17 postotnih poena u odnosu na BDP. Tih novih 57 trilijuna održavali su na životu ekonomije diljem svijeta, ali najzaduženije su zemlje iz grupe 'emerging markets' koje su posuđivale jeftini dolar i ulagale ga u vlastito gospodarstvo. Kako je dolar dosegao vrhunac isto se dogodilo s opterećenjem i to u trenutku kada je jaki dolar oslabio robe na najniže razine u 15 godina, pa su nestali realni prihodi", kaže Jakobsen.

"Krećemo prema stanju u kojem monetarna politika ne može pomoći"

Kreditni ciklus dosegao je minimum u jesen 2014., što je bio prvi znak rasta cijene kapitala. Indeks američkog dolara (DXY) bio je na vrhuncu u svibnju ove godine, a tržište dionica u srpnju i kolovozu. Najviše razine dolara poklopile su se s padanjem cijena roba i to zahvaljujući snažnoj oluji: jaki dolar i povećana cijena kapitala, što je jednako velikom maržnom prozivu na dug denominiran u američkim dolarima kao specifičnost tržišta u razvoju, pa stoga postaje potpuno nevažno jesu li neto izvoznik ili uvoznik. Kada se tome doda ogromno razduživanje u bankarstvu kroz regulativu, cijena kapitala ostat će povećana na razinama iz jeseni 2014. godine, pojašnjava glavni ekonomist danske investicijske banke i zaključuje da je američki dolar doveo do trenutne korekcije na tržištima, ali će i izvesti ulagače iz te situacije navedenim mehanizmima.

 "Tržište ne bi dozvolilo tako veliku korekciju u godinama od 2010. do 2014., a činjenica da se to dogodilo jučer djelomično potvrđuje moju teoriju da krećemo prema stanju u kojem monetarna politika više ne može pomoći, a središnje banke priznaju da su manjkavosti preniskih stopa nadvladale prednosti. Je li to početak kraja za model ponašanja 'pretend and extend'"pita se Steen Jakobsen.

Tržište je jučer 'pogodio' rani početak stvarnog poslovnog ciklusa koji dozvoljava korekcije, ispravljanje cijena i bolju strukturu graničnog troška kapitala, pa ako su se ulagači jučer osjećali loše, zapravo bi trebali nazdravljati činjenici da će gospodarstvo iz toga izaći jače, s pretpostavkom ostvarenja naših zaključaka, poručuju iz danske investicijske banke.