Foto: Hina

MEĐUNARODNI znanstveni skup o 300. obljetnici slavne obrane Sinja 1715. godine (1715.-2015.) počeo je u utorak navečer u Hrvatskoj akademiji znanosti i umetnosti (HAZU) u Zagrebu, a nastavit će se održavati od 14. do 17. svibnja u Sinju.

Skup je pozdravio predsjednik HAZU Zvonko Kusić te istaknuo kako je riječ o skupu koji se bavi istraživanjem hrvatskoga nacionalnog identiteta, odnosno pitanjem štovanja Gospe Sinjske te kulta Alke, koja je, kako je rekao, sinjska, cetinska, hrvatska i međunarodna.

Predsjednik Viteškoga alkarskog društva (VAD) Stipe Jukić smatra kako Alka ima nacionalno značenje jer su se u obilježavanje njezine 300. obljetnice uključile važne nacionalne ustanove.

Tri tematske cjeline

Gvardijan Franjevačkoga samostana u Sinju fra Petar Klapež najavio je kako će različiti stručnjaci govoriti o tri tematske cjeline - raspravljat će se o općoj povijesti sinjskoga kraja, svetištu Gospe Sinske i povijesti Sinjske alke.

Govoreći o Sinjskoj krajini na prijelazu 17. i 18. stoljeća, akademik Nikša Stančić između ostaloga je istaknuo kako su na sinjsko područje nakon oslobađanja od Osmanlija mletačke vlasti na ispražnjena područja naseljavali stanovništvo s osmanskih područja. U jednom takvom pohodu veća je skupina iz Rame pod vodstvom svećenika fra Pavla Vučkovića 1687. došla u Sinj, napomenuo je i dodao kako su Mlečanima ti ljudi služili kao ratnici, koji su kasnije najveći dio ratnoga tereta u oslobodilačkom ratu preuzeli na svoja leđa.

Stančić je ocijenio kako će alka od 18. stoljeća biti izraz mentaliteta tog društva, koji je u cjelini ostao vezan uz ratovanje.

Podsjetivši kako je u nekoliko svojih romana tematizirao sliku Gospe Sinjske i Alke, akademik Ivan Aralica je istaknuo kako nije pisao povijesne romane. Nukalo me je na pisanje takvih romana želja da u tom fundusu povijesne zbilje pronađem formulu za svoje paralabole, rekao je Aralica.

"Pod slikom Gospe Sinjske, koju je uokvirio moj djed, rođen sam, odrastao i od nje se nikad nisam rastajao", rekao je Aralica, dodavši kako je nije napustio ni onda kad je otišao u partizane te kasnije postao partijski dužnosnik.

Ustvrdio je kako to govori o karakteru hrvatskoga antifašizma te podsjetio kako je partija tek poslije rata uvela kult ateizma i tezu kako je nacija prolazni fenomen, što će, smatra Aralica, mnogima omogućiti da dočekaju Hrvatsko proljeće.

Na pitanje otkud ta Gospina slika moga djeda mojoj majci pokušao sam odgovoriti romanom "Put bez sna", rekao je Aralica te dodao kako mu je tak roman otvorio prostor za pisanje parabole o duhovnosti u kojoj živi narod iz kojeg potječe.

Alka neodvojiva od vjere

Ocijenio je kako Gospa Sinjska i Alka pokazuju da su u ovom slučaju vjera i politika nerazdvojive. Da nije tada bilo politike, vjera se ne bi mogla održati, ocijenio je, dodavši kako ne bi bilo ni Alke da nije bilo vjere.

"Zato su neopravdani pokušaji da se Alka odvoji od vjere", rekao je Aralica. Na primjeru romana "Duše robova" pokaza je, kaže, kako se ljudsko, a onda ni nacionalno zajedništvo ne može izgraditi na mržnji, nego na ljubavi. Romanom "Graditelj svratišta" pokazao je da izbor politike između mirnoga i vojnog puta nije riješen. To je, istaknuo je Aralica, trajna muka i dilema kojom pravlja duhovnost.

U nastavku skupa govorio je povjesničar Josip Vrandečić, o obrani Sinja 1715. prema izvještajima mletačke Nuncijature, a Marko Rimac i Josip Dukić o najstarijim izvješćima opsade Sinja.

Miroslav Akmadža govorio je o Gospi Sinskoj i Alci u komunističkom razdoblju.

Pokrovitelj ovoga višednevnoga znanstvenog skupa je HAZU, a organizatori su Franjevački samostan u Sinju, Viteško alkarsko društvo Sinj te Grad Sinj i općine Cetinske krajine.