Screenshot: HRT

VLADIN plan reformi javne uprave, koji uključuje i outsourcing, odnosno izdvajanje neosnovnih djelatnosti u javnom sektoru poput čišćenja, pripreme hrane i pića, zaštite i prijevoza, naišao je na niz kritika u javnosti.

Ministrica Opačić outsourcingom planira uštedjeti oko 700 milijuna kuna, a o planu je savjetuje Damir Cimer, član Operativne radne skupine za projektnu provedbu pojedinih reformskih i drugih mjera fiskalne konsolidacije za razdoblje 2014.-2016., koji je vlasnik privatne tvrtke Calesco d.o.o. koja se, između ostalog, bavi upravo čišćenjem svih vrsta objekata.

Cimer je tvrtku osnovao 2012. godine te je njezin jedini osnivač i direktor. Tvrtka, između ostalih, ima registrirane djelatnosti kupnje i prodaje robe, javni cestovni prijevoz putnika i tereta u domaćem i međunarodnom prometu, prijevoz za vlastite potrebe, turističke usluge, organiziranje seminara, distribucija tiska, pripremanje hrane za potrošnju na drugom mjestu sa ili bez usluživanja (u prijevoznom sredstvu, na priredbama i sl.) i opskrba tom hranom (catering) kao i čišćenje svih vrsta objekata.

Podsjetimo da prema članku 32. Zakona o državnim službenicima, koji regulira pitanje sukoba interesa, stoji da "Državnom službeniku nije dozvoljeno otvaranje obrta ili osnivanje trgovačkog društva ili druge pravne osobe u području djelatnosti na kojem je zaposlen kao državni službenik, odnosno u području djelatnosti koje je povezano s poslovima iz djelokruga tijela u kojem je zaposlen". S obzirom na to, u najmanju je ruku upitno nalazi li se Cimer u sukobu interesa, s obzirom na opseg poslova registriranih u njegovoj firmi te djelatnosti koje obavlja za ministarstvo Milanke Opačić.

Matijašević: Cimer ne bi sada bio savjetnik Opačić da je prošao provjeru

Slučaj Damira Cimera u sinoćnjem Dnevniku 3 komentirao je i predsjednik Hrvatske udruge radničkih sindikata Ozren Matijašević.

"Krajnje je neprimjereno da u Vladu kao savjetnici dolaze ljudi koji nisu prošli nikakvu provjeru. Da je provjera napravljena, taj gospodin definitivno ne bi bio savjetnik ministrici koja najavljuje outsourcing. Ali i bez tog gafa, sindikati su opravdano protiv najave i provođenja outsourcinga, rekao je Matijašević.

Sindikati su protiv provođena outsourcinga jer se boje da će u bliskoj budućnosti ti isti radnici raditi za osjetno manje plaće.

"Sindikati su protiv najave i provođenja outsourcinga. Nažalost poučeni iskustvima, spomenut ću radnike s izuzetnim vještinama u zaštitarskim tvrtkama koji su također prije više godina outsourcingom završili na plaći od 2500 do 3000 kuna u najboljem slučaju. I ovi radnici će radnici u bliskoj budućnosti raditi za osjetno manje plaće", zaključio je Matijašević.

Što će biti s radnicima nakon isteka ugovora, selit će ih i otpuštati kako ih volja?

Damir Cimer u Hrvatskoj uživo opravdavao je ministricu Opačić i ostale predstavnike Vlade koji nakon njihove konferencije na kojoj su predstavili plan reforme javne uprave nisu htjeli ostati na konferenciji koju su na istu temu organizirali Sindikat zaposlenika u hrvatskom školstvu Preporod i Samostalni sindikat zdravstva i socijalne skrbi.

"Nije se ispraznila dvorana nego su dva ministra otišla svojim putem, vjerojatno su imali svoje obveze. Osobno za ministricu Opačić mogu reći da je ostala puno dulje nego što je to protokolom bilo predviđeno zbog čega je otkazala avionski let. Ipak, u dvorani je ostalo 50 ljudi koji rade u Vladi koji su operativci u ovom poslu", rekao je Cimer.

Naglasio je kako odluka o outsourcingu još uvijek nije donesena. Pored outsourcinga analiziraju se još dvije opcije - poboljšanje efikasnosti unutar institucija javnog sektora i osnivanje "spin-off entiteta" to jest tvrtke u javnom vlasništvu stvorene na temelju izdvojene gospodarske cjeline.

"Nema najboljeg, svaki model sa sobom nosi određeni rizik. Naše analize trenutno pokazuju da je primarni model izdvajanje (outsourcing)", rekao je Cimer.

Vlada bi prema najavama nakon izdvajanja trebala omogućiti zaštitu radničkih prava u razdoblju od jedne do pet godina, no postavlja se pitanje što će s radnicima biti nakon toga.

"Vlada će obvezati sve ponuditelje da moraju preuzeti radnike skupa s njihovim stečenim pravima. To se zove socijalna klauzula. U tom istom ugovoru će pisati da ukoliko se nakon tog razdoblja dogodi promjena pružatelja usluge, ti radnici će morati prijeći novom pružatelju usluge.

"Ako se dogodi da ne budemo zadovoljni uslugom ili ako privatnici budu loše tretirali radnike i dođe do kršenja ugovora, u ugovoru će biti klauzula 'buy back' što znači da će se ti isti radnici vratiti prvotnom poslodavcu".

Svejedno ostaje nejasno što će biti s radnicima u privatnim tvrtkama kada prođe razdoblje od jedne do pet godina kada Vlada po isteku ugovora više ne bude štitila prava radnika.