Nezaposleni tijekom ljeta aktivnije traže posao
Ilustracija: Shutterstock
50 POSTO nezaposlenih tijekom ljeta aktivnije pregledava ponudu poslova, dok zaposleni o poslu razmišljaju i na godišnjem odmoru, pokazalo je istraživanje koje je na gotovo 300 ispitanika proveo portal MojPosao. Za 46 posto ispitanika traženje posla ipak ne ovisi o godišnjem dobu. Tek 4 posto ispitanika navodi da ljeti ne traži posao.
Kad je slanje otvorenih molbi u pitanju, 40 posto nezaposlenih ih šalje tijekom cijele godine. Da "ljetno" traženje posla može biti dobra priprema za jesen, smatra trećina ispitanika (33 posto) koja upravo tada šalje otvorene molbe. Njih 27 posto ne vjeruje u njihovu snagu te čeka da se otvori natječaj.
Nezaposleni koriste ljeto za usavršavanje i traženje posla
Rad na unaprjeđenju znanja i vještina također nije aktivnost "rezervirana" samo za ljeto. Čak 60 posto nezaposlenih radi na sebi tijekom cijele godine, dok ih petina (20 posto) bira ljeto kao idealno doba godine. Preostala petina (20 posto) ljeto koristiti za odmor.
Od ispitanika koji ljeto koriste za usavršavanje, njih većina (66 posto) čita knjige, dok ih se polovica (50 posto) bavi kreativnim radom. Malo manje od trećine uči strani jezik (27 posto), dok informatičke tečajeve pohađa njih 10 posto.
Dok nezaposleni koriste ljeto za usavršavanje i traženje posla, zaposleni iščekuju godišnji odmor kako bi "napunili baterije".
Ispitanici koji su u radnom odnosu u prosjeku dobivaju 23 dana godišnjeg odmora koje njih 77 posto iskoristi u dva ili više manjih odmora. Njih 15 posto godišnji odmor iskoristi odjednom, a preostalih 8 posto uopće ne ide na odmor.
Na godišnjem o svojim poslovnim obavezama ponekad razmišlja 47 posto ispitanika, dok se 28 posto ispitanika često, svjesno ili nesvjesno, ’zamara’ mislima o situaciji na poslu. Preostalih 25 posto ispitanika ipak se uspije u potpunosti "isključiti".
Žene češće razmišljaju o poslu
Rezultati istraživanja pokazuju da žene (67 posto) češće razmišljaju o poslu nego što to čine muškarci (33 posto).
Poslovne obveze tijekom godišnjeg odmora rješava 78 posto ispitanika, ali samo hitne situacije, dok 19 posto ispitanika ipak odrađuje određeni dio posla kako bi si olakšali povratak na radno mjesto nakon odmora. Preostalih 3 posto ispitanika to radi samo zadnja dva dana godišnjeg odmora.
42 posto ispitanika ne provjerava situaciju na poslu tijekom godišnjeg odmora. Stanje na poslu svakodnevno provjerava 13 posto ispitanika.
Svojim kolegama vjeruje 52 posto ispitanika, stoga ne brinu o poslu kada se odmaraju. Njih 25 posto ipak brine jesu li napravili sve što treba prije nego su otišli na godišnji odmor. Dio ispitanika, njih 15 posto, pak, razmišlja jesu li posao ostavili "u dobrim rukama". Preostalih 8 posto na godišnjem odmoru ima drugačije "strahove", odnosno boje se da će zbog hitnih situacija morati prekinuti dugo iščekivani odmor i vratiti se na posao.
58 posto zaposlenika na godišnjem odgovara na pozive iz tvrtke jer pretpostavljaju da je poziv važan
Kada je riječ o provjeravanju službenog e-maila tijekom godišnjeg odmora, trećina ispitanika (30 posto) voli ga svakodnevno provjeriti, dok ih 26 posto nema službenu e-mail adresu. Petina ispitanika (22 posto) samo povremeno provjeri situaciju, dok preostala petina (22 posto) uopće ne provjerava e-mail.
Da su zaposlenici odgovorni prema svojim poslodavcima pokazuje podatak da ih 58 posto odgovara na pozive iz tvrtke jer pretpostavljaju da je poziv važan. Dok 14 posto ispitanika na poziv odgovori kasnije, njih 13 posto se na poziv javlja samo ako je s druge strane nadređeni. Njih 10 posto se ipak javi ukoliko je "onaj s druge strane" uporan, a 3 posto jednostavno ignorira poziv. Preostalih 2 posto ispitanika mobitel da članu obitelj da se javi.
Koliko god pozivi na godišnjem odmoru mogu iritirati, 39 posto ispitanika smatra da se treba javiti jer ih ne bi zvali da situacija nije hitna. No, trećinu ispitanika (33 posto) ipak smeta poziv ukoliko je to situacija koja je mogla pričekati povratak s godišnjeg odmora.
Petina ispitanika (22 posto) ne želi da ih se na odmoru smeta s pozivima, dok njih 6 posto uopće ne prima pozive s posla.