Foto: Arhiva

HRVATSKA narodna banka danas je objavila srpanjske informacije o gospodarskim kretanjima i prognozama, u kojima predviđa da će se u Hrvatskoj i sljedeće godine nastaviti negativni trendovi, poput rasta broja nezaposlenih.

Realni BDP u 2013. bi se godini prema sadašnjim očekivanjima mogao smanjiti za oko 1,0 posto. Pritom se očekuju pad osobne potrošnje i potrošnje države te vrlo slab rast izvoza i investicija. Prognoza rasta BDP-a zamjetljivo je smanjena u odnosu na projekciju objavljenu krajem 2012. godine u prvom redu zbog većega prognoziranog pada osobne potrošnje. No, smanjene su i prognozirane stope rasta izvoza i investicija.

U 2014. očekuje se godišnji rast gospodarske aktivnosti od 0,7%, određen prije svega rastom izvoza i investicija, a nastavit će se kontrakcija osobne potrošnje i potrošnje države. Pritom se pretpostavlja da će za Hrvatsku biti pokrenuta procedura pri prekomjernom manjku u sklopu Pakta o stabilnosti i rastu EU-a, što će zahtijevati relativno snažnu fiskalnu konsolidaciju u 2014. i sljedećim godinama. Intenzitetoporavka ovisit će o realizaciji investicijskih projekata, uvoznoj potražnji glavnih vanjskotrgovinskih partnera i o načinu provođenja fiskalne prilagodbe.

S obzirom na nastavak slabljenja gospodarske aktivnosti u 2013. očekuje se daljnji pad broja zaposlenih i rast brojanezaposlenih osoba. Međunarodno usporediva, anketna stopa nezaposlenosti mogla bi dosegnuti 16,7%, a od 2014. mogla bi se stabilizirati te u idućim godinama postupno početi smanjivati, u skladu s očekivanim gospodarskim oporavkom. Pad nezaposlenosti mogao bi biti i izraženiji ako se intenzivira zapošljavanje u inozemstvu. Realne plaće mogle bi padati ne samo u 2013. nego i u 2014. godini.

U uvjetima odsutnosti domaćih inflatornih pritisaka s potražne i troškovne strane, stabilnog tečaja kune prema euru i daljnjeg slabljenja uvoznih inflatornih pritisaka u nastavku 2013. očekuje se niska i relativno stabilna inflacija potrošačkih cijena. Ocijenjeno je da će se prosječna godišnja stopa inflacije usporiti s 3,4% u 2012. na 2,6% u 2013. te na 1,9% u 2014.

Očekivani saldo tekućeg računa platne bilance mogao bi se u 2013. poboljšati na 1,3% BDP-a. Tome bi, uz poboljšanje salda u vanjskotrgovinskoj razmjeni, mogli pridonijeti i niži rashodi na računu faktorskih dohodaka, povezani s manjom dobiti poslovnih subjekata u vlasništvu nerezidenata, kao i nižim kamatnim troškovima s osnove inozemnog zaduživanja. U 2014. saldo bi se ponovno mogao pogoršati, najviše zbog nižih neto transfera općoj državi. Naime, uplate u proračun EU-a udvostručit će se u odnosu na 2013. Na pogoršanje salda tekućeg računa djelovat će i statističko pravilo po kojem se uplate u proračun EU-a u cijelosti statistički evidentiraju na tekućem računu, a priljevi iz strukturnih i kohezijskih fondova EU-a većinom na kapitalnom računu platne bilance. Mogućnost korištenja sredstava EU-a uvelike će ovisiti i o pripremljenosti projekata i mogućnosti domaćeg sufinanciranja.

Inozemni bi se dug u 2013. i 2014. mogao nastaviti povećavati, ali bi relativni pokazatelj inozemne zaduženosti trebao ostati stabilan na razini od oko 102% BDP-a.