Foto: freeimages.com

KREDITIRANJE kućanstava i poslovnog sektora dodatno je smanjeno u studenom, pokazuju najnoviji podaci Europske središnje banke. Ovakvi zabrinjavajući podaci sugeriraju da niti novi krug poticaja neće biti dovoljan za snažniji uzlet tromog gospodarstva eurozone.

Krediti privatnom sektoru u studenom su pali za 0,9% u usporedbi s istim razdobljem prošle godine, dok su mjesec ranije imali pad od 1,1%.

U pokušaju da pomogne gospodarstvu, Europska središnja banka poduzela je više mjera, no one za sada ne daju rezultate.

Kreditiranje poslovnog sektora u Irskoj palo je za 11,4%, u odnosu na prošlu godinu, u Španjolskoj je pad bio 8,5%, Portugalu 6,5% te Grčkoj 3,2%.

Stiže li iz Grčke nova kriza?

Na oprez poslovnog sektora dodatno bi mogli utjecati prijevremeni izbori u Grčkoj, koji će se održati krajem siječnja, a na kojima bi mogla pobijediti ljevičarska stranka Syriza koja bi mogla zaoštriti odnose s međunarodnim kreditorima.

Inflacija u eurozoni pala je na 0,3%, dok je ciljana razina koju planira ECB oko 2%. Pad cijena nafte mogao bi stvoriti dodatan pritisak, te spustiti inflaciju na negativan teritorij.

Daljnji pad cijena mogao bi dovesti do smanjenja plaća i onemogućiti gospodarski rast.

Osim što je ECB spustila kamatne stope na rekordno niske razine, ECB bi mogla krenuti u kupnju državnih obveznice i na taj način preplaviti tržišta novcem kako bi potaknula rast cijena i gospodarstva.

Takvom scenariju protivi se Njemačka, koja smatra da bi negativne posljedice tih poteza mogle biti snažnije od pozitivnih.