Europskoj uniji njeni građani više ne vjeruju: Nastaje li novi fašizam?
Foto: Guliver Image / Getty Images
PRIPREME za europske izbore u Hrvatskoj uglavnom prolaze u znaku sitnih politikantskih obračuna. Glavne su teme položaj Tonina Picule na SDP-ovoj listi ili Davora Ive Stiera na HDZ-ovoj listi, status Ruže Tomašić i Marijane Petir...
> Nastaje li u Europi novi fašizam?
Stare članice Europske unije istovremeno muku muče u obračunu s baukom euroskepticizma. Pobjednik izbora u Nizozemskoj lako bi mogla postati Stranka za slobodu (PPV) Geerta Wildersa. Na izborima za Europski parlament u Francuskoj, predviđaju ankete, Nacionalna fronta Marine Le Pen osvojit će oko 20 posto glasova.
Još veći uspjeh u Italiji bi mogao zabilježiti pokret Pet zvijezda Beppea Grilla. Svoj utjecaj u Europskom parlamentu mogla bi dodatno osnažiti i engleska Stranka nezavisnosti (UKIP), predvođena Nigelom Farageom. U Europski parlament ući će, čini se, čak i njemački euroskeptici iz stranke Alternativa za Njemačku (AfD), kojoj je tek šačica glasova falila da svoje predstavnike ugura i u Bundestag.
I Njemačkoj je dosta Europe
Upravo ova zadnja činjenica predstavlja poseban razlog za brigu, napisao je u osvrtu za časopis World Today Hans Kundnani, direktor Europskog vijeća za inozemne odnose. Njemačka, koju se opravdano smatra motorom pokretačem Europske unije, do sada nije bila pretjerano podložna euroskeptičnim idejama.
"Jedna od europskih zemalja u kojima euroskeptične partije nemaju dvoznamenkastu podršku u istraživanjima javnog mnijenja je Njemačka, možda i najvažnija država za određivanje europske budućnosti. Od početka europske krize postojao je konsenzus - utjelovljen u liku Angele Merkel - da je 'više Europe' rješenje problema", napisao je Kundnani.
Taj konsenzus polako prestaje postojati. Njemački javni intelektualci, ističe Kundnani, sve se glasnije bune protiv Europske unije. Kritike dolaze s obje strane političkog spektra - ljevice i desnice. "U zemlji u kojoj su javni intelektualci i dalje jako utjecajni, to bi na kraju moglo imati i znatno veći utjecaj od onoga kojeg može ostvariti AfD", tvrdi Kundnani.
Iako njemačka vladajuća kasta pokušava AfD predstaviti kao stranku radikalne desnice, oni se po svojim idejama i stavovima ipak ne mogu usporediti s šovinističkim pokretima kakve predvode Wilders ili Le Pen. Ipak, razlog za zabrinjavanje svakako postoji: skepsa prema Europskoj uniji sama za sebe može predstavljati legitimnu političku platformu, ali ostale ideje koje se uglavnom vežu za najjače euroskeptične partije u EU teško se mogu okarakterizirati ikako drugačije osim kao fašizam.
Najgore lice Europe
"Fobija prema nepoznatom, prema strancima je tradicijska pojava. Oni koji gaje takve ideje smatraju da stranci narušavaju tradicionalne vrijednosti života, kulture, stereotipe o životu na zapadni način. Prvenstveno se tu radi o imigrantima koji dolaze s Bliskog istoka i iz sjeverne Afrike. Jako izražena ekonomska kriza pojačava te stare strahove, koji permanentno žive u 10 do 15 posto biračkog tijela koje se opredjeljuje za takve restriktivne odnose prema strancima. Njima su stranci krivi zato što nemaju posla, zato što se snižava vrijednost rada, zato što svojim stilom života nište ono što oni smatraju vrijednim", kaže za Index ekspert za totalitarne režime Jaroslav Pecnik.
Takvo biračko tijelo, objašnjava Pecnik, u kriznim se situacijama okuplja oko onih lidera koji im nude zadovoljavajuća rješenja i koji upozoravaju na te fiktivne opasnosti. "Oni su uvjereni da svojim ponašanjem štite najbolje od Europe, a zapravo pokazuju najgore lice Europe", kaže Pecnik.
U svakom društvu, ističe Pecnik, postoji oko 10 posto ljudi koji su skloni šovinističkim i ksenofobnim idejama. "Ako je zajednica u krizi, te ideje koje su u njoj permanentno prisutne izlaze na površinu i s margine stupaju u središte zbivanja", kaže Pecnik, koji ovu tvrdnju ilustrira primjerom skandinavskih zemalja u kojima radikalna desnica također iako se radi o tradicionalno demokratskoj i otvorenoj sredini.
Ovce idu na šišanje
"Obrazac koji je postojao između dva svjetska rata, kada su nacizam i fašizam bili dominantne ideologije, više se, nadam se, ne može ponoviti. Ali radikalni desničari ipak mogu znantno utjecati na domaću politiku. U situaciji kada vi gubite sigurnost, više vam nije do demokracije. Vama je tada do određene stabilnosti. Između slobode i neslobode koja nudi rad i sigurnost, ljudi se često odlučuju na ovo drugo. To je karta na koju igra svaki radikalni pokret, lijevi ili desni. Samo što su lijevi više nihilistički, okrenuti anarhizmu pa ruše sve postojeće vrijednosti, dok desnica ruši ovo što jest i nudi neke svoje vrijednosti: red, rad, disciplinu, uvođenje reda, manje slobode....", kaže Pecnik.
Ipak, Pecnik ne vjeruje da radikalno desni pokreti mogu znatnije uzdrmati temelje Europske unije. Sve je to, smatra naš sugovornik, u svojoj osnovi predstava za javnost čiji je konačni cilj lični probitak. Za primjer je uzeo mađarsku Zlatnu zoru, ali i naše lokalne desničare poput Ruže Tomašić.
"Na slučaju Zlatne zore vidimo da se pod tim tzv. revivalom desnice krije kriminal najgore vrste, gdje se ne preza od ubojstva i krađa, kako bi se politička organizacija pretvorila u kriminalnu mafioznu udrugu. A ako pogledate ostale euroskeptične, ili bolje rečeno eurofobične stranke u našem okruženju, sve one su dio Europe i natječu se za Europski parlament. Pogledajte samo Ružu Tomašić. Za što će se ona to zalagati u Europskom parlamentu? To je ona stara priča 'mi smo bili Hrvati u Partiji da bi Partiju rušili iznutra'. Nisu ni oni blesavi. Europa je bogata zajednica koja pruža mogućnosti. Sve ovo što govore samo je politički forum na kojem mogu skupiti određeni broj birača. To su ovce koje se šišaju", kaže Pecnik.
Nitko više ne vjeruje Europi
Euroskepticizam među stanovnicima EU nije nova pojava. Ali donedavno nije bio dio mainstream filozofije. Prošlogodišnje istraživanje Eurobarometra pokazuje da se to promijenilo: čak 60 posto građana EU više ne vjeruje ujedinjenoj Europi niti njenim institucijama. U gotovo svim razvijenim europskim državama više od pola populacije nema povjerenja u Europu.
U Njemačkoj 61 posto stanovnika nema povjerenja u EU, u Austriji 55 posto, u Finskoj 54 posto, u Francuskoj 57 posto, u Italiji 61 posto, u Nizozemskoj 58 posto, u Poljskoj 51 posto, u Portugalu 61 posto, u Švedskoj 60 posto, u Sloveniji 63 posto, u Ujedinjenom Kraljevstvu 68 posto... U Španjolskoj čak 75 posto građana ne vjeruje Europi. Rekorder je, naravno, Grčka s 80 posto.

bi Vas mogao zanimati
Izdvojeno
Pročitajte još
bi Vas mogao zanimati