"Bez pomoći države teško ćemo preživjeti, mještani Strošinaca dovedeni su na rub opstanka"
Foto: Hina
IAKO je vodostaj rijeke Save u stalnom opadanju, situacija na poplavljenim područjima u Slavoniji je i dalje vrlo teška. Saniraju se katastrofalne posljedice, koje su do izražaja došle tek kada se voda počela povlačiti.
Kod Županje je vodostaj u proteklih desetak dana, od povijesnog maksimuma koji je 17. svibnja bio 1194 centimetara, opao za više od četiri metra.
Vodostaj Save kod Šamca je opao za 4 metra i 12 centimetara, a kod Slavonskog Broda za 3 metra i 96 centimetara. Istodobno opada i razina savskih voda koje su puštene da otiču u šume Spačvanskog bazena kako bi se smanjila razina vode na poplavljenim područjima u županjskoj Posavini, što znači da se voda i dalje povlači s poplavljenih područja i da je prestalo njezino širenje.
"Voda je krenula, sve nosi..."
Mnogi Gunjani spremaju se vratiti svojim kućama, iako to zasigurno neće moći još duže vrijeme. Mnogi od njih niti ne znaju u kakvom su im stanju domovi te strahuju od onoga što bi mogli zateći. Među njima je i Marijan Šokčević, koji je među zadnjima napustio svoj dom.
"Voda je krenula, sve nosi. Drva, kante za smeće... punila je voda ono što je niže i onda je krenulo prema gore. Momci iz Gorske službe spašavanja dva puta su dolazili... I dalje smo mislili da se ovo neće dogoditi. Na kraju su nas pokupili čamcem i odveli na sigurno. Našu prijateljicu Mandu su skidali s krova, sklanjali crijep da ju mogu izvući iz potkrovlja. Najgore je bilo sa stokom. Svinje su cičale, ali ne možeš doći do njih... Susjed je imao bikove u štali, odvezao ih je, ali bikovi jednostavno neće iz štale, vjerojatno su se podavili. Svaka obitelj ima svoju priču, pošast je došla niotkud i ostavila pustoš...", priča Marijan za DW.
Gunja ima nešto manje od 5.000 stanovnika koji se većinom bave poljoprivredom. Neki obrađuju i 100 hektara zemlje s koje će se morati skidati sloj mulja koji je Sava nanijela. Zemlju će biti nemoguće obrađivati do idućeg proljeća - najranije.
Porast temperatura, voda, vlaga i mrtve životinje idealno su okruženje za širenje zaraze od koje se sada najviše strahuje. Sanitarne službe okružile su mjesto najgore poplave koje je nastalo kod Gunje i Rajevog Sela gdje je zbog probijenog nasipa voda nagrnula u Cvelferiju. Poduzimaju se sve mjere kako bi se spriječilo širenje zaraze. Da stvar bude gora, počinje sezona komaraca koji sada imaju idealne uvijete za razmnožavanje.
Šteta je ogromna- prema prvim procjenama 60 do 70 posto kuća će se morati srušiti do temelja jer nisu više pogodne za obnovu, usjevi su sasvim propali, što je u kraju koji živi uglavnom od poljoprivrede ravno katastrofi.
Zabrinuti građani se pitaju - Što ako Sava opet podivlja? Što ako nasipi opet popuste? Što ako im opet voda pobije stoku i uništi usjeve? Kažu: "Još jedna ovakva poplava bila bi kraj egzistencije na toj zemlji koju obrađujemo generacijama.
Mještani Strošinaca se vraćaju kućama
Mještani dijela Strošinaca, koji je bio poplavljen, od danas se mogu vratiti svojim kućama te raditi na obnovi i uređenju, potvrdio je ravnatelj Državne uprave za zaštitu i spašavanje (DUZS) Jadran Perinić napomenuvši kako cjelodnevni boravak na tom području još uvijek ipak nije moguć.
"S tim poslom nastavljamo dalje i idemo prema Đurićima i poplavljenom dijelu Posavskih Podgajaca, a u sljedećih nekoliko dana, nakon što se voda povuče, trebali bi započeti i na raščišćavanju stradalog prostora", rekao je Perinić dodavši da pitke vode na postradalim područjima u županjskoj Posavini još uvijek nemaju Gunja i Rajevo Selo. No, po njegovim riječima, pitke vode međutim ima dovoljno jer se prevozi cisternama.
Perinić je izvijestio da i dalje traju radovi na izgradnji prednasipa kod Rajevog Sela.
"Hrvatske vode pripremaju sve inženjerske poslove za zatvaranje probijenog nasipa kod Račinovaca i Rajevog Sela koji će se u potpunosti zatvoriti tek kada kroz puknuća prestane otjecati voda s poplavljenih područja u Savu", naveo je Perinić.
Građani pomažu: Ponudili smještaj za više od 2000 stanovnika Slavonije
U ovim teškim vremenima ipak je na površinu isplivala jedna dobra stvar - građani cijele Hrvatske ujedinili su se u pomoći stradalima: prikupljanjem pomoći i osiguranjem smještaja za one koji su morali bježati iz svojih domova.
Prema podacima Ministarstva socijalne politike, osiguran je smještaj za više od 2000 stanovnika s poplavljenih područja diljem Hrvatske, ali taj je broj zasigurno i veći.
Jakovina u Strošincima: Štete su goleme
Ministar poljoprivrede Tihomir Jakovina danas je, nakon što je obišao stradala područja u općini Drenovci i Gunja, izjavio u Strošincima da su štete koje je izlijevanje rijeke Save učinilo dijelu županjske Posavine goleme, čak i u selima koja su samo djelomično poplavljena.
"Ovo je prirodna katastrofa i trebat će jako puno volje, znanja i energije da se posljedice što prije saniraju i ljudima omogući normalan život", kazao je Jakovina dodajući kako je uvjeren da će dobar dio stradalih poljoprivrednih površina moći biti presijan, ili barem dobro pripremljen za kvalitetnu jesensku sjetvu.
Po njegovim riječima, iako su štete strašno velike, ne bi trebalo biti problema sa zagađenosti zemljišta nakon što se voda povuče. Poručio je da će se na tim područjima poštivati najviši standardi zaštite okoliša.
Ministar poljoprivrede procjenjuje da se štete nastale u županjskoj Posavini na poljoprivrednim kulturama neće negativno odraziti na tržište hrane u Hrvatskoj, jer je u županjskoj Posavini poplavljeno bilo manje od pet posto ukupnih poljoprivrednih površina u Hrvatskoj.
"Bilo kakvo potencijalno poskupljenje cijena hrane uz opravdanje da je to posljedica ovih poplava je potpuno neopravdano. Hrane će na tržištu biti dovoljno", poručio je Jakovina rekavši kako treba što prije pomoći tamošnjim poljoprivrednicima da što prije "stanu na vlastite noge" i uđu u polja.
Ministar Tihomir Jakovina u Strošincima je, osim obilaska polja, posjetio i pogon za izgradnju drvenih vrtnih kuća i drvenog namještaja vlasnika Ilije Pavlovića, koji mu se požalio kako je u poplavama pretrpio veliku štetu jer ne radi već dva tjedna.
"Ako nam ne pomognete - ja ću se iseliti odavde jer ovdje života nema. Održavanje samo hladnog pogona u recesiji koštalo me milijun kuna, a da me nitko ni pogledao niti ponudio pomoć. A sada je došla i poplava koju bez pomoći države teško da ćemo preživjeti", kazao je Pavlović ministru Jakovini. Dodao je da su mještani Strošinaca, koji su i prije poplava bilo rubno područje u Hrvatskoj "zaboravljeno od sviju", sada dovedeni na rub opstanka.
Pod vodom oko 70 posto šuma u Spačvanskom bazenu
Oko 70 posto šuma u Spačvanskom bazenu, u kojem se nalazi najveća cjelovita šuma hrasta lužnjaka u Hrvatskoj, a prostire se oko 40.000 hektara, pod vodom je koja je s poplavljenih područja županjske Posavine preusmjerena upravo u taj bazen, uz objašnjenje stručnjaka kako tamošnja šuma može upit svu savsku vodu koja još uvijek pritječe u šumu.
"Razina vode na nekim mjestima u šumi raste, a negdje i opada", kaže voditelj Uprave šuma Podružnice Hrvatskih šuma Vinkovci Zlatko Cegledi rekavši kako je šumama potrebna voda ti im visoki vodostaji ne smetaju izuzev mladoj šumi do metra visine, koja bi u poplavama mogla sva stradati.
Podsjetio je kako je Spačvanska šuma, prije izgradnje savskog nasipa, bila prirodna depresija u koju se Sava redovito izlijevala i naplavljivala i što je i razlog nastanka šuma na tom području.
Po njegovim riječima, u pojedinim depresijama u šumi voda je viša i od dva metra te se kreće prema autocesti Zagreb-Lipovac.
"Dobio sam dojavu iz Otoka da se i na čistinama na otočkom području polagano diže razina vode što znači da voda i dalje nadire", navodi dodajući kako jelenska divljač i svinje koje obitavaju u Spačvanskim šumama za sada nisu ugroženi iako se povlače na suha područja.
"Po šumi ima visokih terena, takozvanih greda, na kojima obavljamo intenzivnu prihranu tako da divljač nije gladna. Problem je jedino s ovogodišnjim podmlatkom, koji bi mogao stradati i tu će bez daljnjega biti prouzročena šteta", kazao je Cegledi dodavši da je u Spačvanskom bazenu lov zabranjen dok se voda ne povuče.
Caritas će pomagati i kada se stradali vrate
Hrvatski Caritas je u mogućnosti pomoći stanovnicima poplavljenih područja u županjskoj Posavini i želi biti s tim ljudima ne samo sada, dok se nalaze izvan svojih mjesta, a pogotovo kada se vrate i kada njihove potrebe budu najveće, kazao je ravnatelja Hrvatskog Caritasa Fabijan Svalina.
"Konkretnu pomoć ćemo dogovoriti naknadno u koordinaciji s nadležnim tijelima. Mi smo spremni provesti ono što nam se povjeri bilo da je to kroz opremanje ili dio obnove kuća ili nešto drugo", kazao je Svalina.
Po njegovim riječima, Hrvatski Caritas prikupio je do sada novčanu pomoć županjskoj Posavini u iznosu oko tri milijuna kuna. Nadbiskupija đakovačka i osječka osigurala je pak za tu namjenu oko četiri milijuna kuna, naveo je.
"Očekujemo i dalje pristizanje pomoći tako da će taj fond biti solidan", poručio je rekavši kako je Hrvatski Caritas, uz pomoć župnih i biskupijskih Caritasa, prikupio i veliku humanitarnu pomoć u hrani, odjeći i drugim potrepštinama koja je dijelom preusmjerena i za pomoć stradalim područjima u BiH i Srbiji.
O načinima i mogućnostima pomoći Hrvatskog Caritasa, ravnatelj Fabijan Svalina u Županji je razgovarao s ravnateljem Državne uprave za zaštitu i spašavanje Jadrankom Perinićem koji je novinarima izjavio kako stanovnicima županjske Posavine treba omogućiti i život nakon što se vrate u svoja mjesta.
"Poslove oko zbrinjavanja i potreba mještana evakuiranih sela za sada na vrlo visokoj razini odrađuje Crveni križ, a ono što je vrlo važno, iz Hrvatskog Caritasa se u pomoć postradalima žele uključiti u "nastavku" koji slijedi nakon povratka mještana domovima, kada će im ona biti itekako potrebna", rekao je Perinić.

bi Vas mogao zanimati
Izdvojeno
Pročitajte još
bi Vas mogao zanimati