STANJE svjetskih ledenjaka u izrazito je lošem stanju, a gotovo 40 posto njihove ukupne mase već je osuđeno na propast – čak i ako bi globalno zagrijavanje odmah stalo, pokazuje novo istraživanje. Znanstvenici procjenjuju da će ledenjaci izgubiti 39 posto mase u odnosu na 2020. godinu, a taj je trend nepovratan bez obzira na buduće poteze, što će vjerojatno pridonijeti globalnom porastu razine mora za 113 milimetara, piše CNN.

Ako svijet nastavi s postojećim klimatskim politikama, koje neće uspjeti ograničiti globalno zatopljenje ispod 1,5 °C, gubitak bi mogao narasti na 76 posto, stoji u radu objavljenom u časopisu Science.

Taj scenarij bio bi poguban za zemlje koje ovise o ledenjačkoj vodi za navodnjavanje, proizvodnju električne energije i opskrbu pitkom vodom. "Razlika između gubitka 39 i 76 posto mase ledenjaka je razlika između mogućnosti prilagodbe i potpune neprilagodbe", rekao je James Kirkham, glaciolog iz Međunarodne inicijative za klimu kriosfere, za CNN.

Iako istraživanje donosi sumornu sliku, njegovi autori ipak žele poslati poruku nade, kaže Lilian Schuster, istraživačica sa Sveučilišta u Innsbrucku koja je radila na studiji. "Želimo pokazati da se svakim smanjenjem globalnog zatopljenja za desetinku stupnja može sačuvati dio ledenjačkog leda", rekla je za CNN.

Temperature i dalje rastu

Gotovo 200 zemalja potpisalo je 2015. Pariški sporazum u kojem su se obvezale ograničiti globalno zagrijavanje ispod 2 °C u odnosu na predindustrijsko razdoblje, a ako je moguće i ispod 1,5 °C. Svaka zemlja sama određuje kako će postići te ciljeve.

No temperature i dalje rastu – trenutačne projekcije upućuju na to da bi se svijet mogao zagrijati do 2.9°C do 2100. godine. Svakih dodatnih 0.1°C između 1.5 i 3°C znači dodatni gubitak 2 posto svjetske mase ledenjaka, pokazuje studija.

"Mi nismo aktivisti, ovo su podaci", rekao je Harry Zekollari, istraživač sa Sveučilišta Vrije u Bruxellesu i ETH-a u Zürichu, koji je također radio na istraživanju. "Ponekad nam ljudi kažu da širenjem ovakvih informacija plašimo javnost. A ja samo iznosim ono što nam izbacuju računalni modeli."

"Jedan od najvažnijih radova u ovom desetljeću"

Ova prekretnica u istraživanju "jedan je od najvažnijih radova o projekcijama stanja ledenjaka u ovom desetljeću", rekao je Kirkham, koji nije sudjelovao u izradi studije, ali ju je predstavio na konferenciji UN-a.

Dosadašnja istraživanja projicirala su gubitke ledenjaka samo do 2100. godine – datuma koji se često koristi u političkim procjenama učinaka klimatske krize. No, ledenjacima mogu trebati desetljeća ili čak stoljeća da se prilagode klimatskim promjenama, što znači da se stvarni učinci porasta temperature mogu vidjeti tek s vremenskim odmakom.

Kako bi istražili taj fenomen, autori su koristili osam postojećih modela ledenjaka i proveli višestoljetne simulacije koje prikazuju kako će se svaki pojedini ledenjak razvijati.

Korištenjem tolikog broja modela dobiven je širok raspon rezultata. Na primjer, podatak da će ledenjaci izgubiti 39 posto mase ako temperature ostanu iste predstavlja srednju vrijednost unutar raspona od 15 do 55 posto.

Unatoč širokom rasponu, svi modeli pokazuju isti trend, rekla je Guðfinna Aðalgeirsdóttir, profesorica sa Sveučilišta u Islandu koja nije sudjelovala u istraživanju. "Poruka je vrlo jasna", rekla je za CNN. "Svi modeli pokazuju isto – što je zagrijavanje veće, gubimo više mase ledenjaka."

Učinci se razlikuju i po regijama, ovisno o tome koliko su pojedini ledenjaci izloženi klimatskim promjenama, navodi se u studiji. Ledenjaci u zapadnoj Kanadi i SAD-u, sjeveroistočnoj Kanadi, Skandinaviji i ruskom Arktiku među najugroženijima su.