RUSKI predsjednik Vladimir Putin rekao je da će se zapadne vojne snage raspoređene u Ukrajini smatrati legitimnim metama ruskih napada.

"Ako se neke trupe pojave tamo, posebno sada tijekom vojnih operacija, polazimo od činjenice da će to biti legitimne mete za uništenje", rekao je Putin na ekonomskom forumu u Vladivostoku.

"A ako se donesu odluke koje vode miru, dugoročnom miru, onda jednostavno ne vidim nikakvog smisla u njihovoj prisutnosti na teritoriju Ukrajine, točka", dodao je ruski predsjednik koji je pokrenuo invaziju na Ukrajinu 2022. godine.

Reakcija na Macronovu najavu o spremnosti 26 zemalja da pošalju vojnike u sklopu sigurnosnih jamstava

Putin je to poručio dan nakon što je francuski predsjednik Emmanuel Macron rekao da se 26 zemalja obvezalo pružiti poslijeratna sigurnosna jamstva Ukrajini, uključujući međunarodne snage na kopnu, moru i u zraku.

"Kao oblik jačanja mira, 26 zemalja obvezalo se rasporediti trupe u Ukrajini, gdje će biti prisutne na kopnu, moru ili u zraku", rekao je Macron novinarima u četvrtak, stojeći uz ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog u Elizejskoj palači u Parizu.

Francuski predsjednik nije rekao koje su to zemlje ponudile svoje vojne snage, ali zna se da su Francuska i Velika Britanija među njima.

Zna se i da Hrvatska nije među zemljama koje su spremne poslati svoje vojnike u Ukrajinu, kao ni Italija i Poljska. 

Različiti stavovi europskih zemalja

Strani vojni kontingenti ne mogu pružiti sigurnosna jamstva za Ukrajinu i potrebno je obaviti mnogo posla prije sastanka na visokoj ili najvišoj razini između Moskve i Kijeva o rješavanju sukoba u Ukrajini, rekao je glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov za agenciju RIA-u.

Njemačka je spremna povećati izdvajanja za obuku i naoružavanje ukrajinskih snaga, no o daljnjim vojnim obavezama poput slanja vojnika odlučit će tek nakon što se jasnije odrede uvjeti mira, objavio je glasnogovornik vlade u četvrtak, dok su Italija i Poljska jasno dale do znanja da neće slati svoje trupe u Ukrajinu.

Hrvatska je članica Koalicije voljnih, koja okuplja tridesetak mahom europskih zemalja te Kanadu i Australiju, ali je premijer Andrej Plenković nedavno izjavio da hrvatski vojnici neće u Ukrajinu niti je to ikad bilo na stolu.

26 zemalja spremno poslati vojnike u Ukrajinu, Hrvatska nije među njima

Podsjetimo, nakon što je francuski predsjednik Emmanuel Macron na summitu u Parizu objavio je da je 26 zemalja spremno rasporediti vojne snage u Ukrajini kao dio sigurnosnih jamstava u slučaju prekida vatre ili mirovnog sporazuma s Rusijom, zajedno s Volodimirom Zelenskim održao je i zajednički poziv s američkim predsjednikom Donaldom Trumpom. Američki doprinos planiranim jamstvima, kako je najavljeno, bit će preciziran u idućim danima.

Trump je tijekom razgovora s europskim čelnicima poručio da Europa mora prestati kupovati rusku naftu jer time pomaže Moskvi u financiranju rata, a pozvao je i na pojačani ekonomski pritisak na Kinu. Uoči samita njegov izaslanik Steve Witkoff sastao se s diplomatima iz Francuske, Njemačke, Italije, Ujedinjenog Kraljevstva i Ukrajine. Sam Trump je prošlog mjeseca u Aljasci dočekao Vladimira Putina, no potom ga je optužio za dogovor s Kinom i Sjevernom Korejom nakon njihova susreta u Pekingu.

Vladimir Putini jučer je izjavio da Rusija preferira rješenje rata pregovorima, ali da je raspoređivanje stranih trupa u Ukrajini neprihvatljivo. Glavni tajnik NATO-a Mark Rutte odbacio je njegove primjedbe poručivši da je Ukrajina suverena država i da Rusija nema pravo na takve uvjete. Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen kazala je da je cilj učiniti Ukrajinu "čeličnim dikobrazom", odnosno stvoriti snažnu, modernu i dobro opremljenu vojsku koja će dugoročno odvratiti agresore.