Talijani i arhitekti nas uvjeravali da smo seljačine
rubrike
TALIJANSKI arhitekti Giulio Fantini i Andrea Rossi u ispunjenoj dvorani Arhitektonskog fakulteta u Zagrebu predstavili su pobjedničko rješenje za novi maksimirski stadion. Izlaganje je organiziralo Društvo arhitekata Zagreba (DAZ), čija je predsjednica Ana Boljar u uvodu objasnila kako je organizacija natječaja bila zahtjevan zadatak.
Predstavljanje je proteklo u atmosferi u kojoj su studenti arhitekture, koji su ispunili dvoranu, smijehom popratili svako novinarsko pitanje, dok je većina obraćanja Talijana bila popraćena dugim aplauzima. Tijekom dijela predviđenog za pitanja, novinari su tražili pojašnjenja o nekim od najkritiziranijih aspekata projekta, ali konkretne odgovore nisu dobili.
Na pitanje o primjerima uspješnih stadiona s četiri odvojene tribine, arhitekti su naveli Villa Park, dom Aston Ville. Istaknuli su da su navijači West Hama negativno reagirali na novi, komercijalni stadion jer je izgubio karakter staroga doma.
"Gotovo nigdje na svijetu stadion ne oblikuju sami navijači. A zapravo su navijači ti koji stvaraju stadion", poručili su. Na komentar da Dinamovi navijači ne žele odvojene tribine, kratko su uzvratili kako smatraju da su na to već odgovorili.
"Nitko neće pokisnuti niti biti izložen snažnom vjetru"
Jedan od novinara upitao je jesu li ikada bili na stadionu Maksimir i osobno iskusili vremenske uvjete, napomenuvši da se javnost uglavnom ne slaže s projektom. Arhitekti su potvrdili da nisu osobno iskusili uvjete, ali su se pridržavali natječajnog zahtjeva za potpuno natkrivenim stadionom. "Uvjereni smo da u uobičajenim lošim vremenskim uvjetima nitko neće pokisnuti niti biti izložen snažnom vjetru. Za ekstremne uvjete postoje dodatna tehnička rješenja koja mogu pomoći", ponovili su. Dodali su da je moguće ugraditi i grijana sjedala te da je svako mjesto pod krovom.
Smatraju da dio nesporazuma proizlazi iz vizualizacija koje su, kako kažu, grafički pojednostavljene i sirove pa mogu stvoriti dojam da će stadion biti "previše hladan ili radikalan". Naglasili su da se radi o suvremenom stadionu sa svim potrebnim sadržajima, što je ocjenjivao i žiri natječaja.
Jeste li ikada bili na stadionu Maksimir i jeste li osobno iskusili sve te vremenske uvjete o kojima govorite? Vidim da se neki ljudi smiju i ponašaju pretenciozno, ali činjenica je da se, prema mišljenju javnosti, većina ljudi ne slaže s ovim projektom, bez obzira na to što se govori u ovoj dvorani. Zato vas molim da mi normalno odgovorite na pitanje.
Mislim da na svako pitanje odgovaramo normalno.
Pitam vas zbog vremenskih uvjeta.
Kao što smo rekli, nismo osobno iskusili tamošnje vremenske uvjete, ali pridržavali smo se zahtjeva natječaja, prema kojima je stadion morao biti potpuno natkriven. Zato smatramo da vremenski uvjeti o kojima govorite ne predstavljaju problem za naše projektno rješenje. Uvjereni smo da u uobičajenim lošim vremenskim uvjetima nitko neće pokisnuti niti biti izložen snažnom vjetru. Naravno, za ekstremne vremenske uvjete postoje dodatna tehnička rješenja koja mogu pomoći. Međutim, ekstremni vremenski uvjeti mogu utjecati na svaki stadion.
Ali, kao što smo rekli, većina tih pitanja može se riješiti tehničkim rješenjima. Primjerice, moguće je ugraditi grijana sjedala. Takva rješenja postoje i funkcioniraju. Kao što smo naglasili, svako sjedalo nalazi se ispod krova, tako da kiša ne predstavlja opasnost. Moguće je primijeniti i dodatna tehnička rješenja kako bi stadion bio što ugodniji, u granicama onoga što je moguće postići na otvorenom stadionu.
Mislim da dio nesporazuma proizlazi i iz načina na koji smo predstavili projekt. Vizualizacije koje smo prikazali možda djeluju pomalo sirovo i grafički pojednostavljeno, pa mogu stvoriti dojam da će stadion biti previše hladan ili, recimo, previše radikalan. Međutim, riječ je o suvremenom stadionu, sa svim sadržajima koji se očekuju od takve građevine. To je bilo propisano natječajem i to je ocjenjivao žiri.
Svako novinarsko pitanje popraćeno je smijehom studenata arhitekture koji su napunili dvoranu, Talijani još uvijek nisu jasno odgovorili na pitanja.
Fantini i Rossi: Mislim da smo to već odgovorili.
"Kao što sam rekao, mi nismo povjesničari. Možemo proučavati povijest, ali nismo detaljno istražili cjelokupan opus arhitekta Turine. Jednostavno smo naišli na rad kolege iz nekog drugog vremena i drugog prostora, a neke fotografije njegovih radova na određeni su se način poklopile s našim shvaćanjem arhitekture, jasnoće, konstrukcije, boja i jednostavnosti.
Dakle, o tome je riječ. Nismo se željeli predstavljati kao doktori znanosti koji su stručnjaci za Turinin opus jer to nismo. Međutim, prepoznali smo nešto blisko vlastitim idejama u arhitektonskim oblicima koje je koristio. To je jedna od posebnosti arhitekture. Kada kao arhitekt promatrate neku građevinu, vrijeme i mjesto njezina nastanka nisu presudni. Ako osjetite povezanost s određenim prostorom, onda je jednostavno osjetite. Nije važno kada je građevina nastala, zašto je izgrađena ili na koji način.
U njegovu smo radu jednostavno prepoznali genijalno rješenje i pokušali se njime nadahnuti. Dakle, kao što smo već odgovorili vašem kolegi, riječ je o potpuno drukčijoj građevini. Ako je pogledate, jasno je da je potpuno drukčija. Ali iz Turininog rada preuzeli smo određene ideje i pronašli inspiraciju."
"Postoji jedan poznati primjer, ako poznajete Villa Park, stadion Aston Ville, koja igra u Premier ligi, to je jedan od primjera. Danas se navijači više ne ponašaju toliko žestoko na stadionima jer bi ih policija izbacila, i to prilično grubo. Ali nekada su bili vrlo žestoki navijači. Taj stadion smatraju svojim domom i to je jedan od primjera.
Postoje i drugi takvi stadioni u Njemačkoj, Francuskoj i Engleskoj. Znate da je West Ham nedavno promijenio stadion. Njegovi navijači jako mrze novi, komercijalni stadion jer je izgubio svoj radikalni karakter.
Njihov prethodni dom nije bio komercijalna građevina. Nije bio trgovački centar namijenjen nogometu. Bio je pravi dom navijača i igrača. Vjerujemo da naš koncept može vrlo dobro funkcionirati u ovim uvjetima. Gotovo nigdje na svijetu stadion ne oblikuju sami navijači. A zapravo su navijači ti koji stvaraju stadion. Oni određuju povezanost među ljudima i način na koji se ljudi osjećaju na stadionu.
Mi arhitekti voljeli bismo misliti da možemo kontrolirati uspjeh nečega što projektiramo. Međutim, ako u tom prostoru nema života i događanja, najčešće ništa neće funkcionirati. Ali ovdje strasti itekako ima. To smo vidjeli i to dobro znamo."
O tome da je projekt još uvijek u konceptualnoj fazi
"Od početka smo govorili da je ovo konceptualni projekt. Za njegovu daljnju razradu potrebno je još mnogo informacija. Prema uvjetima natječaja i zakonskim zahtjevima, za projektiranje bi bilo potrebno još otprilike 19 mjeseci."
O konstrukciji stadiona
"Već smo tijekom natječaja napravili konstrukcijsku studiju u kojoj smo ponudili različita rješenja za pojedine dijelove građevine. Znali smo da su ta rješenja izvediva. I nakon završetka natječaja nastavili smo razvijati konstrukcijski koncept, pojedine elemente i detalje projekta."
O odgovornosti arhitekata
"Arhitektura nosi veliku odgovornost prema društvu. Kada nešto kažemo i nacrtamo, moramo znati da to ima posljedice. Korištenje manjeg broja elemenata za nas nije samo arhitektonska metoda nego i ekonomska, a time i kulturna i društvena."
O utjecaju vjetra na stadion
"Napravili smo preliminarne proračune i istraživanja o tome kako će se građevina ponašati pod utjecajem vjetra, ali i kako će vjetar djelovati unutar samog stadiona. Rezultati su bili vrlo dobri, i u konstrukcijskom smislu i kada je riječ o unutarnjem prostoru. Nagib krova također pomaže u rješavanju problema strujanja vjetra, a postoji mogućnost i zatvaranja tribina posebnim zastorima.
O mogućnosti dodatne zaštite od kiše i vjetra
"Razmišljali smo o tome koja bi tehnička rješenja mogla omogućiti održavanje utakmica čak i u najtežim vremenskim uvjetima. Razgovarali smo s ljudima koji redovito dolaze na stadione. Naravno, kada kiša pada pod kutom od 45 stupnjeva, možete pokisnuti i ispod krova. To je drugi problem."
O pomičnim elementima krova, po uzoru na Frankfurt
"Razmišljali smo o rješenju koje se već koristi, primjerice, u Frankfurtu. Ondje je sustav nešto složeniji jer imaju krov koji se otvara. Pomislili smo da bi se u ekstremnim vremenskim uvjetima mogli koristiti elementi koji se podižu i spuštaju. Tako bi se utakmica mogla održati u različitim uvjetima, a stadion bi istodobno zadržao svoju otvorenost i javni karakter."
O otvorenosti stadiona i kvaliteti travnjaka
"Otvorenost stadiona, koju su neki smatrali problematičnom, zapravo je dobra za travnjak. Pogledajte samo San Siro, gdje se za održavanje trave koristi umjetna rasvjeta. Neki veliki stadioni imaju i pomične travnjake koji se izvlače ili premještaju radi održavanja. Prirodni travnjak bolje funkcionira kada ima odgovarajuće prirodne uvjete."
O tome zašto je projekt poseban za Zagreb
"To je javna i otvorena građevina. Smatramo da smo takav stadion mogli projektirati upravo ovdje, u Zagrebu, jer je nastao iz svega što smo pronašli i istražili na ovom prostoru."
O glavnoj ideji stadiona
"Najvažniji je odnos između terena, neba i drveća. Stadion počinje od odnosa između navijača i događaja koji prate. Zato smo krenuli od oblikovanja kosih površina koje istodobno služe kao tribine, komunikacijski prostori i natkriveni dijelovi stadiona."
O natkrivenim tribinama
"Tribine su projektirane prema načelu da svakom gledatelju osiguraju optimalan pogled na teren. Krovovi, prema zahtjevima natječaja, pokrivaju sve dijelove stadiona. Nitko ne bi trebao biti izložen kiši."
O jednostavnosti arhitektonskog rješenja
"Uvijek imamo isti nagib koji istodobno oblikuje krov, konstrukciju i prostore za kretanje. Naša je ideja svesti broj arhitektonskih elemenata na ono najvažnije, tako da jednim oblikovnim elementom stvaramo čitavu građevinu."
O dodatnim sadržajima
"Ispod tribina nalaze se brojni drugi sadržaji predviđeni natječajem: trgovine, uredi, muzej, hotel i drugi prostori. U prizemlju su također svlačionice, spremišta, parkirališta i svi potrebni prateći sadržaji."
O stadionu koji će biti otvoren građanima
"Stadion će i tijekom svakodnevnog života biti otvoren prema gradu. To je javna građevina, objekt koji pripada gradu i koji je otvoren prema njemu. Upravo nam je ta povezanost od početka bila iznimno važna."
O javnom prostoru ispod sjeverne tribine
"Ispod sjeverne tribine nalazi se natkriveni javni trg koji će građani moći koristiti tijekom tjedna. Ondje se mogu organizirati događanja navijača, prezentacije i koncerti, naravno, uz poštovanje svih sigurnosnih propisa."
O tome zašto stadion ne bi smio živjeti samo na dane utakmica
"Taj javni trg nema unaprijed zadanu funkciju. To je jednostavno natkriveni prostor koji pruža zaštitu ljudima koji koriste grad. Uz natkrivene šetnice nalazit će se i restorani, tako da građani ondje mogu dolaziti svakodnevno, a ne samo na utakmice."
O reakcijama na projekt
"Za nas je nevjerojatno biti večeras ovdje. Oduševljeni smo što je dvorana toliko puna, posebno studenata. Ovo je izvrsno mjesto za razgovor o arhitekturi. Posljednjih 40 dana bili smo preplavljeni svime što se događalo oko ovog projekta."
O predstavljanju projekta i razgovoru sa studentima
"Ovo je za nas vrlo važan trenutak. Veselimo se sudjelovanju studenata, razgovoru o projektu i istraživanju koje stoji iza njega. Želimo otvorenu raspravu."
O tome od čega su krenuli pri projektiranju
"Za nas arhitektura počinje od prostora u kojem nastaje. Taj prostor određuju klima, ekologija, gradovi, povijest i kultura. Zato smo krenuli od istraživanja šireg područja, grada i njegova urbanog tkiva."
O povezanosti grada i prirode
"Posebno nas je zainteresirao odnos grada i planine te način na koji se prirodni koridori spuštaju s planine i prolaze kroz urbano tkivo. To stvara vrlo specifičnu vezu između grada i krajolika."
O ideji sportskog centra
"Naša ideja sportskog centra proizašla je iz samog prostora. Razmišljali smo o šumi koja se s planine spušta prema gradu i ulazi u sportski kompleks. Istodobno se ondje susreću različiti tokovi ljudi, automobila i prirode."
O Maksimiru kao dijelu šire cjeline
"Iz toga se razvila ideja sportskog grada koji je dio Maksimirskog parka, dio šume i dio šire gradske cjeline."
"Hvala svima na gostoprimstvu. Ja sam Ana Boljar, predsjednica Društva arhitekata Zagreba, i nas je zapala ta muka organizacije natječaja koji možda nitko nije ni vidio. Večeras smo ovdje u sklopu programa Veridis Quo, na predavanju naših gostiju iz Italije, predstavnika arhitektonskog ureda VG13 Architects. Kasnije će nam se, kao što je Siniša rekao, u sklopu otvorenja programa Mies u Zagrebu, pridružiti i uredi onze04 i Sampling.
Samo bih još ukratko predstavila satnicu, s obzirom na to da je dvorana zaista krcata. Naši gosti iz Italije održat će polusatno predavanje, nakon čega slijedi dio s pitanjima i odgovorima. Oko 18:45 imat ćemo kratku pauzu, posebno zbog predstavnika medija, koji će tada, ako žele, moći otići. Nakon nekoliko minuta nastavit ćemo program sljedećim predavanjem."
Počelo je predstavljanje projekta novog Maksimira.
Talijanski arhitekti pričali su o novom maksimirskom stadionu koji su dizajnirali.
>> Opširnije
Talijanski autori pobjedničkog rješenja novog Maksimira dolaze u Zagreb na Arhitektonski fakultet.
>> Opširnije
