ROMARIO je rođen 29. siječnja 1966. u Rio de Janeiru i smatra se jednim od najubojitijih brazilskih napadača u modernoj eri, igračem koji je slavu stekao klupskim golovima, ali i ključnom ulogom u osvajanju Svjetskog prvenstva 1994.

Potječe iz skromnih prilika, a kao dječaka su ga primijetili dok je igrao za Olariju, mali klub iz predgrađa Rio de Janeira. Nakon toga prebačen je u juniorski pogon Vasco da Game, gdje je prošao razvojni put i počeo graditi reputaciju instinktivnog strijelca.

Za Vasco da Gamu je ušao u seniorski nogomet sredinom osamdesetih, a u tom razdoblju osvajao je naslove u državnom prvenstvu Rio de Janeira i izborio prve pozive za reprezentaciju. Posebno je odjeknulo 1988., kad je na olimpijskom nogometnom turniru bio najbolji strijelac i tako skrenuo ozbiljnu pozornost europskih klubova.

U Europu je otišao 1988. i potpisao za PSV, gdje je proveo pet sezona. U Eindhovenu je osvojio tri naslova prvaka Nizozemske, a brojke su mu bile gotovo nevjerojatne, 165 golova u 167 utakmica u svim natjecanjima, uz status napadača koji je u šesnaestercu bio posebno opasan i poznat po završnici iz malog prostora.

Udarna igla Cruyffove Barce

Godine 1993. prešao je u Barcelonu i uklopio se u Cruyffovu momčad koja je u to vrijeme slovila kao Dream Team. U prvoj sezoni uzeo je naslov prvaka Španjolske, a ligu je završio kao najbolji strijelac s 30 golova u 33 utakmice, što ga je učvrstilo kao jednu od najvećih zvijezda tadašnjeg europskog nogometa.

Najveći reprezentativni trenutak stigao je 1994., kad je predvodio Brazil do naslova svjetskog prvaka. Na turniru je dobio Zlatnu loptu za najboljeg igrača, a iste godine proglašen je FIFA-inim najboljim nogometašem svijeta. U karijeri je za Brazil odigrao 70 utakmica i postigao 55 golova.

Slavodobitni povratak kući

U nastavku karijere često se vraćao klubovima iz Rio de Janeira, a s Vascom je 2000. osvojio naslov prvaka Brazila. Tada je u jednoj od najpoznatijih utakmica tog razdoblja, u finalu Copa Mercosura protiv Palmeirasa, sudjelovao u velikom preokretu i zabio hat-trick, uključujući pogodak za pobjedu u sudačkoj nadoknadi.

Jedna od priča koja ga je pratila do kraja karijere bio je i njegov takozvani tisućiti pogodak. Dana 20. svibnja 2007. zabio je jubilarni gol iz jedanaesterca protiv Sport Recifea igrajući za Vasco da Gamu, a utakmica je bila prekinuta kako bi proslave mogle potrajati.

Oko brojke od tisuću golova postojale su rasprave zbog uključivanja pogodaka iz mladih selekcija i neslužbenih utakmica, ali događaj je dobio golemu pažnju i u Brazilu i u svijetu. Nakon igračke karijere ušao je u politiku, najprije kao zastupnik, a zatim i kao senator savezne države Rio de Janeiro.