Pri kreiranju rubrike Index Shopping nastojimo izdvajati odlične proizvode koji se i nama sviđaju te odlične akcije i popuste. Ne objavljujemo proizvode koje i sami ne bismo kupili ili smatramo da njihova promocija nije u skladu s profesionalnim standardima. Neki proizvodi u rubrici Index Shopping mogu biti sponzorirani.

PESTICIDI se u poljoprivredi široko primjenjuju za zaštitu usjeva od štetnika, bolesti i korova, no njihova uporaba može nositi rizike, kako za one koji ih koriste, tako i za potrošače.

S obzirom na to da su se i prve domaće jagode pojavile na tržnicama i u trgovinama, odlučili smo provjeriti jesu li plodovi na tržištu sigurni za konzumaciju. Nasumično smo odabrali dva uzorka, domaće jagode s tržnice u Zagrebu i uvozne iz trgovine, te ih poslali na analizu u Nastavni zavod za javno zdravstvo Dr. Andrija Štampar radi provjere prisutnosti pesticida.

Uzorci su testirani na 550 aktivnih pesticida

Uzorke smo testirali na prisutnost 550 aktivnih pesticida kako bismo provjerili jesu li u skladu s važećim propisima o sigurnosti hrane. U tablici izdvajamo samo one aktivne tvari koje su pronađene u analiziranim uzorcima.

Unatoč tome što su u uzorcima jagoda pronađene aktivne tvari, uglavnom fungicidi, njihove su vrijednosti bile značajno ispod maksimalno dozvoljenih količina propisanih Uredbom, što znači da su uzorci ispravni za konzumaciju.

Jagode iz trgovine

Cijena mjerice od 500 grama: 2.29 €
Zemlja podrijetla: Grčka
Rezultat analize: uzorak je u skladu s Uredbom, što znači da je ispravan za konzumaciju

U uzorku jagoda iz trgovine pronađene su sljedeće aktivne tvari: Bupirimat (fungicid, 0.61 mg/kg), Etirimol (fungicid, 0.048 mg/kg), Heksitiazoks (akaricid, 0.15 mg/kg), Spinosad (insekticid, 0.09 mg/kg). Sve izmjerene vrijednosti bile su značajno ispod maksimalno dozvoljenih količina (MDK).

Jagode s tržnice 

Cijena mjerice od 500 grama: 5 €
Zemlja podrijetla: Hrvatska
Rezultat analize: uzorak je u skladu s Uredbom, što znači da je ispravan za konzumaciju

U uzorku jagoda s tržnice pronađene su sljedeće aktivne tvari: Azoksistrobin (fungicid, 0.045 mg/kg) Ciprodinil (fungicid, 0.046 mg/kg), Difenokonazol (fungicid, 0.025 mg/kg), Fludioksonil (fungicid, 0.024 mg/kg). Sve izmjerene vrijednosti bile su značajno ispod maksimalno dozvoljenih količina (MDK).

Nakon što su stigli rezultati, razgovarali smo s dr. Lasićem s Nastavnog zavoda za javno zdravstvo Dr. Andrija Štampar o pronađenim aktivnim tvarima u našim uzorcima jagoda, o tome koriste li se u Hrvatskoj različite vrste pesticida i fungicida u usporedbi s drugim zemljama, primjerice Grčkom, te jesu li organske jagode u potpunosti bez pesticida.

U uzorcima jagoda pronađene su male količine nekoliko različitih aktivnih tvari. Možete li objasniti zašto se uopće koristi toliko različitih pesticida kod uzgoja jagoda?

Više je razloga zašto nalazimo različite ostatke aktivnih tvari pesticida u hrani, pa tako i u jagodama, najviše uslijed razlika od sorte do sorte (neke se teže uzgajaju, ali su boljih senzorskih svojstava), zatim zbog različitih mikroklimatskih uvjeta uzgoja (plastenici ili na otvorenom).

Ti uvjeti, ovisno o okolišnim parametrima, primjerice veća vlaga pogoduje razvoju nametnika poput pepelnice ili lisnih uši, utječu i na pojačanu potrebu za aplikacijom sredstava za zaštitu bilja.

Komercijalni pripravci sredstava za zaštitu bilja različiti su prema pojedinim potrebama i često dolaze u različitim vremenskim okvirima (razvoj biljke, razvoj cvijeta, razvoj ploda) te se prilagođavaju prema potrebama zaštite (primarno insekticidi, fungicidi, ali i herbicidi i ostala sredstva u manjoj mjeri). Stoga je uobičajeno da i različite vrste jagoda imaju različite ostatke aktivnih tvari pesticida.

U našim uzorcima primijetili smo da su na uvoznim jagodama pronađene drugačije aktivne tvari nego na domaćim jagodama. Je li to uobičajeno? Koriste li se različite vrste pesticida i fungicida u Hrvatskoj u usporedbi s primjerice Grčkom?

Najvažnije je da se primjenjuju ona sredstva koja su dozvoljena u EU poljoprivredi i za tu kategoriju (neka sredstva koja su dozvoljena za npr. bobičasto voće možda nisu dozvoljena za jagode). Stoga je velika odgovornost i na proizvođačima tih sredstava da jasno označe pakiranja za koju vrstu voća/povrća je primjenjivo te doziranje i karencu (vrijeme od apliciranja sredstva do berbe, tj. konzumacije).

Letimičnim pogledom na RASFF portal (sustav uzbunjivanja u EU) možemo primijetiti da je ipak najviše jagoda povučeno u zadnje vrijeme iz trećih zemalja, gdje se još ponekad apliciraju pesticidi koji su u međuvremenu zabranjeni u EU za tretman jagoda (oksamil, dimetoat, diflubenzuron, karbofuran...).

Takve jagode idu na uništenje po ulasku u EU i ne mogu se plasirati dalje u drugim zemljama. Zato edukacija proizvođača jagoda ima značajnu ulogu u dobroj proizvođačkoj praksi jer moraju pratiti smjernice za pravilnu, optimalnu i održivu uporabu sredstava, u čemu im može pomoći i Savjetodavna služba, tj. terenski stručnjaci iz Uprave za stručnu podršku razvoju poljoprivrede MPS-a.

Jesu li organske jagode u potpunosti bez pesticida ili i one mogu sadržavati tragove određenih sredstava?

U pravilu jagode uzgojene organskim načinom ne bi smjele imati tragove aktivnih tvari pesticida, iako postoje neke pomoćne tvari u proizvodnji koje imaju pozitivan (sinergistički) učinak s dozvoljenim tvarima (bakreni spojevi i slično).

Ponekad se može dogoditi i tzv. "drift", tj. nenamjerna kontaminacija plodova zbog prskanja iz susjedne parcele, ali treba naglasiti kako je bitno i skladištenje. Naime, rinfuzno voće i povrće (koje nije pakirano u foliju) iz konvencionalnog uzgoja može unakrsno kontaminirati rinfuzno eko-voće ako su skladišteni u blizini, naročito fungicidima koji su hlapivi.

Iako su sve izmjerene količine pesticida unutar zakonskih granica, postoje li preporuke koliko bi se jagoda smjelo konzumirati dnevno kako bi se izbjeglo kumulativno djelovanje tih tvari?

Toksikolozi i ostali stručnjaci u EFSA-i (Europska agencija za hranu) koji istražuju i uzimaju najnovije spoznaje te izrađuju znanstvena mišljenja za svaku pojedinu aktivnu tvar, uzimaju velike faktore sigurnosti (u pravilu 100x) za doze koje daju toksične efekte na životinjama te se konstantno ažuriraju i preispituju kako bi Europska komisija uvažila ta saznanja i ugradila u zakonodavni okvir.

Stoga se generalno smatra da ove doze različitih aktivnih tvari nemaju ni kumulativne učinke, iako osobno smatram da takvih istraživanja nema dovoljno, ali jedan od razloga je vjerojatno i što je jako veliki broj pesticida u opticaju i teško je predvidjeti i toksikološki ispitati sve kombinacije.