EUROPSKA južna opservatorija (ESO), organizacija koja okuplja astronome iz zemalja Europske Unije i Švicarske, planira sagraditi novi veliki teleskop kojemu će glavni zadatak biti pronalaziti planete nalik Zemlji.

Teleskop bi trebao imati ogledalo promjera 42 metra, te je već dobio nadimak Krajnje veliki teleskop (Extremely Large Telescope, ELT). Troškovi izgradnje su procijenjeni na 500 milijuna eura, a sve to bi trebalo biti relizirano za nekih 10-15 godina.

Taj monumentalni projekt se nadovezuje na teleskop pod nazivom VLT (Veoma veliki teleskop), koji se sastoji od četiri optička teleskopa na vrhu Cerro Paranala, planine u pustinjskoj oblasti Čilea. Na toj lokaciji VLT djeluje u okviru ESO-ve opservatorije, koja je tamo sagrađena zbog atmosferskih uvjeta za promatranje neba koji su najbolji na planetu Zemlji.

VLT je svoju vrijednost dokazao kada su zahvaljujući njemu astronomi uspjeli opaziti i potvrditi postojanje najmanje tri planeta koja se nalaze izvan Sunčevog sustava. Međutim, u sva tri slučaja riječ je bila o tzv. plinskim divovima koji su slični Jupiteru i Saturnu, odnosno planetima na kojima je malo vjerojatno da postoje atmosferski, gravitacijski i drugi uvjeti slični Zemlji.

Dr. Andreas Kaufer, direktor ESO-ve opservatorije na Cerro Paranalu, vjeruje kako VLT jednostavno ne može dobro zabilježiti "nekoliko fotona svjetla" na što bi se sveo prizor planeta Zemljine veličine nakon putovanja kroz međuzvjezdana prostranstva.

Kaufer bi, doduše, bio najsretniji s teleskopom čije ogledalo ima promjer 100 m, ali bi njegova izgradnja koštala 1,5 milijardu eura što je daleko iznad ESO-ovog budžeta, pa se astronomska organizacija morala zadovoljiti s promjerom od 42 m.

Problem s planetima Zemljine veličine jest u tome što su oni u prosjeku 10 milijardi puta manje osvjetljeni na nebu od svojih zvijezda.

Astronomi pretpostavljaju da se u radijusu od 100 svjetlosnih godina nalazi najmanje 1000 zvijezda nalik na naše Sunce, odnosno čiji bi solarni sustavi mogli teoretski sadržavati planete slične Zemlji.

Međutim, s teleskopom promjera od 42 metra bi bilo daleko teže tražiti takva nebeska tijela, pogotovo na većim razdaljinama, odakle dolazi manje svjetla. Tako se vjeruje da bi ELT mogao istraživati oko 200 sustava s mogućnošću života, odnosna onima koji su nalik Zemlji.

Kaufer, međutim, vjeruje da bi i gradnja takvog "nižerazrednog" superteleskopa predstavljao veliki korak u istraživanju svemira, odnosno pomogao pronalaženju mnogih zvijezda i drugih nebeskih tijela koja dosada nisu bila dostupna očima astronoma.

D.A.