Znanstvenici povezali divovske strukture u Zemlji s najjačim erupcijama

VULKANSKE erupcije imaju zastrašujuću moć. Mogu sravniti gradove sa zemljom, poremetiti globalnu klimu i, u najgorem slučaju, ugroziti cjelokupni život na planetu. Zbog toga je razumijevanje njihovih uzroka ključno za našu budućnost. Jedno novo istraživanje sada baca svjetlo na ovaj problem, otkrivajući kako bi specifične, divovske strukture duboko u unutrašnjosti Zemlje mogle biti izravno povezane s najrazornijim erupcijama u povijesti, piše Science Alert.
Tisućama kilometara ispod površine, u sloju užarene stijene poznatom kao donji plašt, ne nalazi se glatka, monotona masa kako to često prikazuju udžbenici. Umjesto toga, tamo se skriva pravi planinski krajolik s dvije goleme strukture, svaka veličine kontinenta, koje su vjerojatno sastavljene od materijala drugačijeg od njihova okruženja.
Ove skrivene formacije imaju neravne, krševite grebene koji se pomiču i nabiru, slično kao i tektonske ploče na površini. Znanstvenici su ovim zagonetnim strukturama nadjenuli i prigodan nadimak – 'BLOBS' (eng. mrlje ili nakupine).
Vulkanologinja Annalise Cucchiaro sa Sveučilišta Wollongong u Australiji i njezin tim otkrili su da upravo ovi 'BLOBS-i' imaju izravan utjecaj na vulkansku aktivnost koju vidimo na površini.
Putovanje magme do površine
Kada se iz dubine od gotovo 3000 kilometara uzdignu stupovi užarene stijene, poznati kao plaštne perjanice, na površini dolazi do erupcija kataklizmičkih razmjera – onih koje su u prošlosti izbrisale većinu života i doprinijele izumiranju dinosaura.
Znanstvenici su dugo sumnjali da su 'BLOBS-i' izvor tih moćnih perjanica, a tim dr. Cucchiaro sada je tu vezu i potvrdio. Koristeći tri različita skupa podataka o velikim erupcijama koje su se dogodile prije otprilike 300 milijuna godina, uspjeli su složiti slagalicu.
U donjem plaštu nalaze se dva takva 'BLOBS-a': jedan ispod afričke, a drugi ispod pacifičke hemisfere. Iako se još uvijek ne zna jesu li fiksirani ili se neprestano pomiču, novo istraživanje sugerira da je riječ o vrlo dinamičnom sustavu s izravnim posljedicama za nas na površini.
Od uništenja do stvaranja
Simulirajući kretanje ovih struktura unazad milijardu godina, tim je pokazao da su one stvarale plaštne perjanice koje su se ponekad blago naginjale tijekom svog uspona. To znači da su se erupcije događale ili izravno iznad 'BLOBS-a' ili u njihovoj neposrednoj blizini, što se savršeno poklapa s lokacijama poznatih drevnih erupcija.
"Koristili smo statistiku kako bismo pokazali da su lokacije prošlih divovskih vulkanskih erupcija značajno povezane s plaštnim perjanicama koje su predvidjeli naši modeli", dodaje geoznanstvenik Nicholas Flament. "To je ohrabrujuće i sugerira da su simulacije točne."
Iako su razorne, velike erupcije imaju i stvaralačku moć. Poznavanje njihovih lokacija, kako u prošlosti tako i u budućnosti, moglo bi nam pomoći u pronalasku magmatskog blaga poput kimberlita i dijamanata, ali i minerala ključnih za iskorištavanje obnovljivih izvora energije.
"Ovo istraživanje daje odgovor na pitanje koje je dugo mučilo znanstvenike – jesu li 'BLOBS-i' pokretni i kako su povezani s divovskim erupcijama. Uzbudljivo je što smo napokon uspjeli rasplesti ove misterije", zaključuje Flament.

bi Vas mogao zanimati
Izdvojeno
Pročitajte još
bi Vas mogao zanimati