INUDSTRIJSKA je proizvodnja u Hrvatskoj u travnju potpuno neočekivano pala za 0,6 posto u odnosu na isti lanjski mjesec, što je njezin prvi pad nakon više od dvije godine i što bi mogla biti posljedica krize u Agrokoru.

Državni zavod za statistiku (DZS) objavio je u utorak da je industrijska proizvodnja, prema kalendarski prilagođenim podacima, u travnju pala za 0,6 posto u odnosu na isti lanjski mjesec, što nitko nije očekivao.

Četiri makroekonomista, koji su sudjelovali u anketi Hine, procjenjivali su u prosjeku da je u travnju industrijska proizvodnja porasla za 2,4 posto na godišnjoj razini. Njihove procjene rasta kretale su se u rasponu od 2,2 do 2,6 posto.

"Prema najnovijim podacima, obujam industrijske proizvodnje nakon više od dvije godine rasta bilježi povratak negativnim godišnjim stopama", navode analitičari Raiffeisenbank Austria (RBA) u osvrtu na izvješće DZS-a.

Pad u travnju prvi je pad industrijske proizvodnje od siječnja 2015. godine.
Na slabost industrije ukazivali su već i podaci iz ožujka, kada je proizvodnja stagnirala na godišnjoj razini i kada je prekinut trend njezina rasta na godišnjoj razini, koji je trajao 25 mjeseci.

Kriza u Agrokoru uzrok pada proizvodnje?

U travnju je najviše, za 4,3 posto na godišnjoj razini, pala proizvodnja energije. Proizvodnja netrajnih proizvoda za široku potrošnju skliznula je, pak, za 3,2 posto, što je već četvrti mjesec zaredom kako proizvodnja u toj kategoriji pada.

"Pad u ovoj kategoriji proizvoda primjetan je od početka godine, a ne isključujemo mogućnost povezanosti sa situacijom u koncernu Agrokor i povezanim poduzećima. Udio ove kategorije proizvoda u ukupnoj strukturi industrijske proizvodnje blago je viši od 29 posto“, navode analitičari RBA.

S druge strane, proizvodnja trajnih proizvoda za široku potrošnju porasla je za 4,2 posto. Slijedila je proizvodnja kapitalnih proizvoda s rastom za 3,6 posto, dok je proizvodnja intermedijarnih proizvoda ojačala 0,2 posto na godišnjoj razini.

U travnju je industrijska proizvodnja pala i na mjesečnoj razini, i to za 1,9 posto. U prva četiri mjeseca ove godine industrijska je proizvodnja, pak, porasla 1,3 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje.

Analitičari RBA navode kako posljednji visokofrekventni pokazatelji ipak upućuju na usporavanje gospodarske aktivnosti u realnom sektoru.

"S obzirom na solidan oporavak glavnih hrvatskih vanjskotrgovinskih partnera te izostanak značajnijeg usporavanja potrošnje kućanstva, izgledno je da su posljednji podaci za ožujak i travanj povezani sa situacijom u Agrokoru“, navodi se u osvrtu RBA.

Hoće li turizam neutralizirati negativne utjecaje?

Poručuju i da, s obzirom na okolnosti, njihove prvotne projekcije o rastu industrije od oko 4 posto na razini cijele godine izgledaju optimistično.

"Ipak ostaje za vidjeti kako će teći proces restrukturiranja (Agrokora) te hoće li i u kojoj mjeri turistička sezona neutralizirati moguće negativne utjecaje“, zaključuju analitičari RBA.

Poraste li proizvodnja i u ovoj godini, to bi bila četvrta godina zaredom kako raste. U 2016. godini industrijska je proizvodnja porasla za 5,0 posto, znatno brže nego prethodnih godina.