BROJ novih brakova u Kini navodno je opao za jednu petinu prošle godine, što implicira da će službeni broj novorođenih vjerojatno pasti s 9,54 milijuna u 2024. na 7,3-7,8 milijuna u 2025. Dakle, iako Kina predstavlja 17,2% svjetske populacije, činit će manje od 6% globalno novorođenih, otprilike kao Nigerija.

Štoviše, očekuje se da će stopa plodnosti u Kini 2025. pasti na 0,9 djece po ženi (2,1 je standardna razina zamjene populacije), što je samo polovina onoga što su dužnosnici predvidjeli 2016. Ova demografska stvarnost toliko je alarmantna da je kineski premijer Li Qiang nedavno najavio nove politike za povećanje stope nataliteta.

Broj brakova prepolovio se u deset godina

Ali kriza brakova uvelike će potkopati te napore. Broj brakova već je opao s 13,47 milijuna u 2013. na 6,11 milijuna u 2024. – iako s određenim odstupanjem od 2020. do 2024. godine zahvaljujući pandemijskoj politici nulte stope. Isto tako, ukupna stopa brakova pala je s 9,9 na 1000 stanovnika na 4,3 u istom razdoblju, u usporedbi s 5,4 na Tajvanu i 6,1 u SAD-u.

Zašto se to događa? Nažalost za kinesko vodstvo, ne postoji jedan uzrok. Istaknuti čimbenici uključuju stalan pad kineske populacije u reproduktivnoj dobi, promjene u načinu života, dugotrajne učinke (sada odbačene) politike jednog djeteta na stavove prema braku i rađanju djece, veći broj muškaraca nego žena i visoku nezaposlenost mladih.

Drastičan pad broja žena u fertilnoj dobi

Prema popisu stanovništva iz 2020. godine, 61% kineske djece rađaju žene u dobi od 20 do 30 godina. No broj žena u ovoj populaciji pao je sa 111 milijuna u 2012. na 73 milijuna u 2024. Očekuje se da će njihov broj i dalje padati, na 37 milijuna do 2050. Čak i kad bi stopa plodnosti donekle porasla, broj novorođenih nastavio bi brzo padati.

Desetljeća spolno selektivnog pobačaja u Kini dovela su do manjka mladenki i skokovitog porasta "cijene mladenki" (mladoženjina obitelj mora kupiti barem novi stan). Dok je tipični biološki omjer spolova pri rođenju između 102 i 106 muškaraca na 100 žena, kineski popis stanovništva iz 2000. pokazao je broj muške djece u dobi do četiri godine (u odnosu na 100 djevojčica) od 120 na nacionalnoj razini, 133 u provinciji Jiangxi i 197 u gradu Wuxueu u provinciji Hubei.

Roditelji kćeri stavili su naglasak na njihovo obrazovanje

Ipak, unatoč ovoj dubokoj asimetriji, još uvijek postoji mnogo "preostalih žena" jer su mnogi roditelji s kćerima (gotovo uvijek jedinim djetetom) dali prednost njezinu obrazovanju i ekonomskoj neovisnosti u odnosu na brak te imali prevelika očekivanja od budućih zetova.

Udio neudanih žena u dobi od 25 do 29 godina u Kini porastao je s 9% u 2000. na 33% u 2020. i 43% u 2023. Taj se trend nastavlja ubrzavati.

Kad je Kina 1980. godine uvela politiku jednog djeteta, ne samo da je podigla prepreke braku već je i olakšala razvod, što je dodatno pogoršalo krizu. Stopa razvoda porasla je s 0,3 na 1000 stanovnika 1980. na 3,4 2019. godine.

Kratko reproduktivno razdoblje

Stoga je 2021. Kina uvela novi zakon, po uzoru na Ujedinjeno Kraljevstvo i Francusku, koji zahtijeva 30-dnevno razdoblje "hlađenja" za razvod. No iako je to isprva smanjilo stopu razvoda na dva na 1000 stanovnika, stopa se vratila na 2,6 do 2023. godine, što je mnogo više od stope u Japanu (1,5).

Reproduktivna dob za Kineze vrlo je kratka. Žena obično ima 12% preostalih jajnih stanica do 30. godine, a samo 3% do 40. godine. Rizik od pobačaja povećava se s 10% za žene mlađe od 30 godina na 20% u 35. godini, 33-40% u 40. godini i 57-80% u 45. godini.

Srednja dob prvorotkinja porasla je na 28 godina

Šansa začeća djeteta s Downovim sindromom povećava se s majčinom dobi, rastući s jednog slučaja na 2000 rođenja u dobi od 20 godina do jednog od 350 rođenja u dobi od 35 godina i jednog od 30 u dobi od 45 godina. Kako se dob za stupanje u brak pomiče, interes za podizanje djece također opada.

Zbog toga oko dvije trećine novorođenčadi u svijetu rađaju žene mlađe od 30 godina. Godine 2021. prosječna dob majki pri prvom porodu bila je 27 godina u SAD-u i Meksiku i samo 21 u Indiji. Usporedbe radi, srednja dob Kineskinja pri prvom porodu porasla je s 25 godina 2000. na 28 godina 2020. U Šangaju se dob prvorotkinja povećala s 30 u 2019. na 32 u 2024.

Naglasak na obrazovanju zbog konfucijanskog utjecaja 

Što je još gore, ukupna stopa neplodnosti u Kini porasla je s 1-2% u 70-im godinama na 18% u 2020. Sve više ljudi postaje neplodno nakon sklapanja braka ili nakon rođenja prvog djeteta.

Regije pod tradicionalnim konfucijanskim utjecajem imaju najniže stope plodnosti na svijetu, djelomice zato što njihov pretjerani naglasak na obrazovanju utječe na brak i rađanje djece. Kao rezultat toga, takve regije imaju veći udio nevjenčanih ljudi, a povijesni podaci pokazuju da će biti praktički nemoguće povećati njihovu stopu plodnosti čak na 1,5 ako prosječna dob majki pri prvom porodu prelazi 28 godina.

U svijetu je minimalna zakonska dob za brak obično između 16 i 18 godina. Ali u Kini je 1980. godine podignuta na 22 godine za muškarce i 20 za žene. Ljudi su se toliko navikli na kasnije sklapanje braka i rađanje djece da snižavanje dobi na 18 sada ne bi učinilo ništa za povećanje stope plodnosti.

Stopa upisa u tercijarno obrazovanje u Kini nadmašila je Japan

Odgađanje braka i rađanja, kao i sve veći udio populacije izvan braka, uvelike se može pripisati vladinoj politici potrage za "novom kvalitetnom proizvodnom snagom". Ove su politike dovele do povećanja upisa na dodiplomske i poslijediplomske studije, s 2,21 milijuna odnosno 129.000 u 2000. godini, na 10,69 milijuna (mnogo više od ovogodišnjeg broja rođenih) i 1,36 milijuna u 2024.

U međuvremenu, stopa upisa u tercijarno obrazovanje u Kini nadmašila je Japan, što implicira da će se stopa plodnosti teško stabilizirati na trenutačnoj razini Japana od 1,15.

Može li kineska vlada riješiti proturječje između gospodarskih ambicija i demografske stvarnosti? Sudeći po dosadašnjim naporima, nitko se ne bi trebao kladiti na to.

@Project Syndicate

*Stavovi izneseni u kolumnama i komentarima su osobni stavovi autora i ne odražavaju nužno stav redakcije Index.hr portala