SRPSKI predsjednik Aleksandar Vučić dao je intervju za njemačke novine Süddeutsche Zeitung.

Sunčano je proljetno jutro ovdje u Beogradu. Olakšava li barem lijepo vrijeme malo situaciju s opskrbom energijom?

Odmah nakon našeg razgovora sastat ću se s Nacionalnim vijećem za sigurnost kako bismo razgovarali o energetskoj sigurnosti naše zemlje. Cijene nafte na mediteranskim tržištima samo su u posljednja dva dana porasle za 15 posto, to je nevjerojatno. Slična je situacija i s plinom. Za nas to postaje sve teže.

Problemi su počeli i prije rata u Iranu. Zbog američkih sankcija srpska rafinerija Pančevo morala je usred zime zatvoriti pogone jer ruski Gazprom ima većinski udio. Koliko je to pogodilo zemlju?

Vrlo snažno, zbog toga smo imali niži gospodarski rast. Neki ljudi misle da su to samo brojke, ali to izravno utječe na život građana. Kada imate niži rast, imate i manji rast mirovina i plaća. Vrlo sam zahvalan Europskoj uniji, timu Ursule von der Leyen.

S njima smo razgovarali o tome koje nove plinovode prema susjednim državama moramo izgraditi do 2035. godine. Uložit ćemo ogromna sredstva u energetsku infrastrukturu i u tome imamo punu potporu Europske unije.

Istodobno se čini da su se odnosi s Moskvom promijenili. Tijekom pregovora o vlasništvu nad srpskom naftnom kompanijom NIS ruska vlada je, prema izvješćima, zaprijetila prekidom opskrbe plinom ako Srbija ne pristane na njezine uvjete. Nije li Rusija više pouzdan saveznik kakav je dugo bila?

U opskrbi plinom uvijek su bili pouzdani partneri. Ali onda su me ruski mediji vrlo oštro napali, oštrije nego neki zapadni čelnici. Imamo tradicionalno dobre i prijateljske odnose, ali sada sam morao štititi nacionalne interese Srbije. Mi nismo ničije marionete.

Rusija vam nije ponudila otkup udjela. To zvuči kao ozbiljna uvreda.

Pokušavao sam ih uvjeriti, bio sam vrlo korektan, čak nismo ni inzistirali na našem pravu prvokupa. Uvijek sam pitao: "Iz kojeg razloga ne želite prodati Srbiji?" Nisam dobio pravi odgovor.

Na kraju smo pristali na model prema kojem će mađarska kompanija MOL i emiratski Adnoc preuzeti većinski udio. Mi ćemo povećati svoj udio s 29,87 na 34,87 posto i tako dobiti bolju kontrolu i veći nadzor nad financijskim odlukama.

Je li Rusija frustrirana jer Srbija prodaje streljivo i oružje drugim državama koje ga potom šalju Ukrajini?

O tome smo razgovarali. Prije svega, nismo izvezli ni jedan metak u Ukrajinu. Ali morali smo prodati velike zalihe oružja raznim zemljama svijeta. Što se događa kada negdje traje rat? To oružje na kraju nekako završi na bojištu. O svemu sam razgovarao s Rusima.

S Putinom sam se susreo u Pekingu, pokazao sam mu popis država u koje izvozimo i rekao: "Evo popisa, u čemu je problem?" Pokazao je na Poljsku, ali tamo su otišli samo metci za lovačke puške. Da, bilo je izvoza u Češku, Veliku Britaniju i još neke zemlje, i na kraju je dio toga završio u Ukrajini.

Je li Putin pokazao razumijevanje?

Rekao sam mu: "Nisam vam uveo sankcije i zbog toga smo mnogo patili. Više nego što možete zamisliti. I ne tražim za to priznanje, nisam to učinio zbog vas nego zbog naše političke pozicije, jer vjerujem da sankcije nisu korisne."

Ali imam 28.000 ljudi koji rade u vojno-industrijskom sektoru u Srbiji. Naša skladišta su prepuna granata, raketa i streljiva raznih kalibara. Morali smo to pustiti u prodaju kako bi ti ljudi dobili plaće i mogli živjeti.

Je li sada trenutak da se Srbija ipak pridruži europskim sankcijama protiv Rusije, kako Bruxelles traži od zemlje kandidata za EU?

Ako mene pitate, to je pitanje prošlosti. Mi Europljani suočavamo se s mnogo većim problemima u budućnosti. Mislim da će kriza u Iranu imati velike političke posljedice i dovesti do velikih promjena unutar europskih društava.

Jučer sam razgovarao s mojim prijateljem Guidom Crosettom, talijanskim ministrom obrane. Italija kupuje 1000 borbenih vozila Lynx, a da ne govorim o drugim proizvodima Rheinmetalla. I u Sjedinjenim Državama vidimo velike političke promjene.

Krizu oko srpske naftne kompanije NIS na kraju su pokrenule američke sankcije uvedene još za vrijeme predsjednika Joea Bidena. Trump ih je nekoliko puta odgađao, ali ih je na kraju ipak aktivirao. Jeste li razočarani sadašnjom američkom administracijom?

Nisam bio zadovoljan ni nekim drugim njihovim odlukama. Amerikanci su mnogo pomogli regiji time što su osigurali mir i stabilnost u Bosni. Nadao sam se da će imati i čvršći pristup prema Kurtijevom režimu na Kosovu.

Ne bih to spomenuo da me niste pitali: oni provociraju sve Srbe koji žive na Kosovu. A onda taj takozvani mirovni forum na kojem predsjednica Kosova Vjosa Osmani nastupa kao zvijezda. To nismo očekivali od Trumpove administracije.

Trumpov zet Jared Kushner planirao je u Beogradu izgraditi luksuzni hotel na mjestu ruševine zgrade Generalštaba koju je NATO bombardirao 1999. Sada se povukao iz projekta nakon prosvjeda ljudi koji žele sačuvati tu zgradu.

Kakav je to spomenik? Zgrada iz socijalističke Jugoslavije koju je projektirao komunist koji je tjerao sve koji su mislili drukčije iz arhitekture. Onda smo imali rat 1999. i zgrada je pogođena. I sada bi trebala tako ostati zauvijek?

Ne razumijem što je bilo pogrešno u tom projektu. Donio bi ogromnog investitora, zaposlio tisuće ljudi i dao poslove stotinama kompanija. Planiran je bio i muzej, spomenik žrtvama.

Zašto je onda toliko ljudi prosvjedovalo?

Bila je to velika kampanja medija, opozicije i blokadera. Cilj je bio dehumanizirati me, Vučić nije čovjek. Napadali su i moju djecu i širili laži. A pritom se zanemaruje da smo tijekom mog mandata imali najveće stope gospodarskog rasta u povijesti zemlje. Javni dug pao je s 79 posto 2014. na 41 posto.

U središtu Beograda prosječna plaća je danas više od 1700 eura, više nego u Sloveniji. Pogledajte Beograd na vodi, nove kilometre autocesta i brzih željezničkih pruga. To će biti moje nasljeđe, sviđalo se to nekome ili ne.

Vaš ministar kulture Nikola Selaković i još troje ljudi moraju se pojaviti na sudu zbog navodnog krivotvorenja dokumenata kako bi se zgradi Generalštaba ukinuo status kulturnog dobra.

Rekao sam im: "Nemojte optuživati njih, optužite mene."

To ste rekli tužiteljstvu?

Da, i javno sam to rekao deset puta: "Molim vas, optužite mene, to je bila moja ideja." Prikupili su izjave službenica iz zavoda za zaštitu spomenika i drugih institucija da sam ih vrijeđao i nazivao lijenima. Rekao sam: "Istina, sto posto." Vjerojatno nisam bio pristojan. Ti ljudi su kriminalci, posluju za svoju djecu.

Ja nemam nijednu tvrtku, ne bavim se poslovima i nikada nisam uzeo ni jedan dolar ili euro. Nemam imovinu ni račune izvan Srbije, ni moja djeca. Čekam da me optuže kao velikog kriminalca jer sam želio dovesti velike investicije u Srbiju.

Nedavno ste potpisali zakon o reformi pravosuđa za koji Europska komisija smatra da slabi specijalno tužiteljstvo za organizirani kriminal, koje je pokrenulo postupak protiv ministra kulture.

Morao sam ga potpisati jer je prošao parlament. Rekao sam da ćemo ga odmah povući ako Venecijanska komisija ima primjedbe.

Zašto se njezino mišljenje nije čekalo prije donošenja zakona?

I ja sam ih to pitao i kritizirao ih jer se nisu uskladili s Europskom unijom.

Koga ste kritizirali? Zastupnike vlastite stranke?

Da, javno sam ih kritizirao. Sada čekamo mišljenje Venecijanske komisije sljedeći tjedan.

EU kritizira i način na koji su vlasti postupale prema studentskim prosvjedima.

Gotovo da nije bilo nasilja nad prosvjednicima, ali je bilo nasilja nad policijom. Dvojica policajaca su ozlijeđena, jedan je ranjen pištoljem austrijskog podrijetla, a drugi je izboden i izgubio je bubreg.

U Novom Sadu je početkom prošle godine, prema svjedocima, studenticu pretukla skupina maskiranih muškaraca koji su izašli iz lokalnog ureda vaše stranke.

To se pokazalo kao laž, ali premijer je ipak dao ostavku. Bi li se to dogodilo u Njemačkoj?

U jesen ste smijenili zapovjednika antiterorističke jedinice. Pisalo se da je odbio intervenirati protiv studenata.

Nije odbio ništa i nitko ga ništa nije tražio. Bio je na toj dužnosti 29 godina, sada je zamijenjen, kao i mnogi drugi. Tako to ide u demokracijama.

Novi zapovjednik navodno ima tetovažu koja ga povezuje s Miloradom Ulemekom Legijom, osuđenim organizatorom ubojstva premijera Zorana Đinđića 2003.

On je profesionalac, nema koruptivnih veza s poslovnim ljudima. Nikoga neće ubiti, osim možda mene.

Želite li doista ući u Europsku uniju?

Da, i pojačavamo napore. Uskoro ćete vidjeti rezultate. U sljedećim danima očekujemo preporuke EU-a i s njima ćemo izaći pred parlament. Prihvatit ćemo sve njihove preporuke. Ipak, ne vjerujem da ćemo uskoro postati punopravna članica EU-a.

Kako onda vidite budućnost Srbije u Europi?

Zajedno s Edijem Ramom zagovaram Europu različitih brzina. Vjerujem u zajedničko tržište i Europu bez granica. Kada bismo mogli biti dio EU-a politički i ekonomski, čak i bez prava glasanja, veta i vlastitog povjerenika, to bi nas već učinilo vrlo sretnima.

To znači uživati prednosti jedinstvenog tržišta i Schengena bez pritiska na vladavinu prava?

Ne, pritisak treba ostati. Treba nam uvijek moći reći: "Niste dovoljno dobri, morate otići."

Kako zamišljate svoju osobnu budućnost? Ovo vam je drugi mandat, a prema ustavu ne možete se ponovno kandidirati.

Ne mogu i nemam namjeru mijenjati ustav. Ako mene pitate što bih volio raditi: volio bih da moja kći u Srbiji osnuje privatnu tvrtku za političko savjetovanje i da joj budem savjetnik. I naravno, trenirati djecu u košarci. U Srbiji za uzrast od 10 do 12 godina još nema službenih natjecanja. To bih volio promijeniti.