FARSA u devet ujutro pod plavim neonkama i u ritmu "nepotkupljivih" hip-hopera Connecta (falila je samo disko kugla), samo za šefa Delegacije Europske komisije u Hrvatskoj Vincenta Degerta, pregršt fraza i općih mjesta te prozivanja građana kao sukrivaca za korupciju - kratak je izvještaj iz Novinarskog doma s dvadesetminutnog predstavljanja Antikorupcijske kampanje Vlade Republike Hrvatske. Ako ćemo u detalje, onda moramo spomenuti da je potpredsjednica Vlade Jadranka Kosor izjavila sljedeću stvar:

"Nije važno da su te ribe male ili velike (?!), važno je da je mreža dovoljno čvrsta da se uhvate svi oni koji mimo morala nastoje dostići nešto što nije njihovo". Osim ove brilijantne misli da veličina primljenog mita i proporcije gospodarskog kriminala nije bitna, nego da je, valjda, važna tehnika i tehničar,  za koju se nadamo da nije trebala ispasti ovako kako je zazvučala, Kosor se omaklo i da smo se mi kao država "davno odlučili za nulti stupanj za nultu toleranciju na korupciju".

Konkretno? Ne, hvala.

Slučajno rečeno ili ne, pokazalo se sasvim istinitim i to kada je autorica ove izjave pozvana da na konkretnom primjeru iz svog resora pokaže razliku između stvarne i deklarativne borbe protiv korupcije, kojoj je Novinarski dom danas poslužio kao daske koje život znače. Upitali smo ju koja je svrha, primjerice, Uskokovih akcija Dijagnoza 1 i 2, ako nakon toga, u godini kada se krešu plaće, povlastice i radna mjesta, nećemo utvrditi koji su to lažni branitelji koji dobivaju mirovine ili živi i zdravi boluju samo zbog invalidnina.

"Postavljate pitanje koje je vrlo problematično, govorite načelno i općenito o popisu branitelja. Ponavljam po milijarditi put, o tome morate pitati Agenciju za zaštitu osobnih podataka koja je zabranila objavu Registra branitelja. Mi prijavljujemo Državnom odvjetništvu svaki slučaj o kojemu smo obaviješteni i akcije koje spominjete su rezultat toga", kazala je Kosor.

Doskočiti problemima Uskoka

Primjer broj dva. Uskok, naše krovno tijelo gonjenja korupcije grca u suzama i puše u rupčić žaleći se kako ne mogu učiniti ništa s nalazom Državne revizije dok im netko ne napiše kaznenu prijavu. Kažu, zakon im ne omogućava da to prolistaju i makar razgovaraju s ljudima čije je rukovanje novcem ocijenjeno "uvjetnim" prolazom, eufemizmom revizorice Šime Krasić za ono da se ne zna na što su pare potrošene.

"Ako Uskok ima primjedbe da im zakoni ne omogućavaju mi ćemo to promijeniti, to je najmanji problem", kaže Kosor. Naglasila je da revizijom nisu utvrđene nepravilnosti u njenom ministarstvu i dodala da je "Pozitivno da su nalazi Državne revizije iz godine iz godinu sve bolji. Svatko kome su utvrđene nepravilnosti dužan ih je ispraviti! Dužan je. A odgovaranje za nepravilnosti je posao Državnog odvjetništva", naglasila je. Glavnog državnog odvjetnika Mladena Bajića nije bilo među svitom, pa smo upitali ministra pravosuđa Ivana Šimonovića hoće li pomoći Uskoku i državnoj reviziji da papir ne troše uludo godišnjak malverzacija koji potpisuje Šime Krasić.

"To su naprosto nekakve konkretne situacije koje naprosto, ako predstavljaju problem, onda će biti normativno riješene. Treba precizno definirati probleme i onda ih nastojati riješiti", kaže Šimonović i okreće leđa Uskoku, pojašnjavajući: "Pitanje revizije nije pitanje Ministarstva pravosuđa". Ali zakoni jesu, bila je primjedba novinara. "Mi ne donosimo sve zakone u ovoj državi", hladan je ministar pravosuđa. No poručio je Uskoku da su što se primjedbi na zakone tiče - vrata ministarstva uvijek otvorena za prijedloge.

Kampanja koju sponzorira "nacionalna" Vlada s 2.4 milijuna, slučajno završava pred "lokalne" izbore

Šimonović je kazao i da nas antikorupcijska kampanja "Korupcija - to nisam ja", (u šali već prozvana "Korupcija - ja nisam, 'majkemi'"), koju su smjestili u, po njima najpovoljnije vrijeme, košta  oko 2.364.000 kuna. Završava pred lokalne izbore, jer su ocijenili da je to marketinški najpovoljnije vrijeme - "između Rukometnog prvenstva i izbora".

Sad smo si sami okupatori

Što se tiče službene govorancije, Šimonović je više puta naglasio da se korupcije moramo riješiti ne zbog EU, nego zbog Hrvatske i njezinih građana, pa je pritom možda nesvjesno parafrazirao misao pisca Vlade Bulića koji je izjavio u intervjuu Novom listu da je Hrvatima, ukratko, korupcija u krvi jer, pod jedan, Hrvatska je mala zemlja u kojoj svatko ima rođaka i prijatelja za nazvati, i pod dva - jer stoljećima "ismo imali svoju državu" pa nam je uvijek bilo drago zajebat okupatora.

"Imali smo Tita, Jugoslaviju, osamostaljenje, rat, privatizaciju, Europu, ali korupcije je uvijek bilo. Zašto se baš sad trebamo boriti? Onda smo imali tuđu državu, nedemokratski izabranu vlast, neslobodne medije", kazao je, a kako toga više nema, plus, recesija je - treba ići po principu "svako zlo za neko dobro", kazao je Šimonović.

Pred skupom  je rekao i kako će uskoro predstaviti dio "Uskočke vertikalu" koju čine specijalizirani suci i policajci. Uskočke suce koji s radom počinju 1. ožujka predstavit će u petak.

Prijavite korupciju (koju je teško dokazati)

Osim toga, Šimonović je ustvrdio da je teško dokazati korupciju, ali je isto tako pozvao građane da prijave korupciju i zagarantirao im zaštitu, unatoč činjenici da je prema sadašnjim zakonima o radu i državnim i javnim službenicima teret dokaza na onome tko prijavi korupciju. Ako se dokaže da "zviždač" nije bio u pravu ili da se korupcija ne može dokazati, on može biti sankcionira.

Pored spomenutih ministara, Cvitana i Degerta, ondje su bili i ministar policije Tomislav Karamarko, predsjednici Ustavnog i Vrhovnog suda, Jasna Omejec i Branko Hrvatin, te predstavnici medija i nevladinih udruga. Vesna Balenović, šefica udruge "Zviždač" kazala nam je da se radi na izmeni tih zakona.

A.B.
Foto: Nina Đurđević (Cropix)/K.H.