VIDEO Znanstvenici "ozvučili" preokret Zemljinih polova star 780.000 godina

NAKON što su 2024. godine uspješno pretvorili podatke o preokretu Zemljinih magnetskih polova od prije 41.000 godina u zvuk, isti tim znanstvenika sada je otišao korak dalje. Uspjeli su "ozvučiti" još stariji i dramatičniji događaj - onaj koji je potresao naš planet prije gotovo 800.000 godina.
Rezultat je zvučna kulisa koja dočarava preokret Matuyama-Brunhes, globalni događaj zamjene magnetskih polova star otprilike 780.000 godina. Za ovaj pothvat zaslužni su geofizičari Sanja Panovska i Ahmed Nasser Mahgoub iz njemačkog Helmholtz centra za geoznanosti (GFZ). Oni su na temelju podataka iz drevnih sedimenata, prikupljenih bušenjem diljem svijeta, stvorili detaljan globalni model Zemljinog magnetskog polja tijekom tog burnog razdoblja. Njihov model zatim su vizualizirali Maximilian Arthus Schanner, a u zvuk pretvorili Klaus Nielsen i Schanner, piše Science Alert.
Nevidljivi štit koji nas čuva
Zemljino magnetsko polje, koje nastaje zbog kretanja užarenog tekućeg metala u jezgri našeg planeta, djeluje kao nevidljivi štit. Prostire se desecima tisuća kilometara u svemir i štiti nas od opasnog sunčevog zračenja i čestica koje bi mogle uništiti našu atmosferu.
Tijekom preokreta polova, ovaj štit značajno slabi. Znanstvenici to znaju jer pojačano bombardiranje sunčevim zračenjem stvara veće količine izotopa berilij-10 u atmosferi. Ti se izotopi zatim talože i ostaju sačuvani u ledu, pa analizom ledenih jezgri možemo precizno izmjeriti koliko je magnetsko polje u prošlosti bilo slabo, piše Science Alert.
Kaotični ples magnetskih polova
Podaci otkrivaju da zamjena polova nije nimalo jednostavan. Magnetski polovi tisućama godina "lutaju" po površini planeta. Polje slabi, cijepa se na više manjih polova koji se zatim nasumično i kaotično spajaju i razdvajaju.
Ovaj dugotrajni događaj, za koji se procjenjuje da je mogao trajati i do 22.000 godina, izravno su iskusili naši preci, poput vrste Homo erectus. Iako je magnetosfera ključna za zaštitu od svemirskog i sunčevog zračenja, još uvijek nije posve jasno kakve je točno posljedice njezino slabljenje imalo na tadašnji život na Zemlji.
Znanstvenici znaju da su slična slabljenja polja u prošlosti bila povezana s dramatičnim klimatskim promjenama. Međutim, zbog vrlo rijetkih antropoloških i fosilnih zapisa iz tog davnog razdoblja, konkretni učinci preokreta Matuyama-Brunhes na živi svijet ostaju obavijeni velom tajne.
Tragovi preokreta Matuyama-Brunhes danas su vidljivi u stvrdnutoj lavi diljem svijeta, a geolozi ga koriste kao ključni marker za početak razdoblja srednjeg pleistocena.

bi Vas mogao zanimati
Izdvojeno
Pročitajte još
bi Vas mogao zanimati