​DON'T Be a Sucker je američki kratki film iz 1943. godine, koji je produciralo američko ministarstvo rata s ciljem edukacije gledatelja o opasnostima predrasuda i diskriminacije. Film nosi snažnu antifašističku i antirasističku poruku te upozorava na manipulacije koje koriste demagozi kako bi potaknuli mržnju prema manjinskim skupinama.​

Radnja filma

Film započinje prikazom raznih situacija u kojima su ljudi prevareni ilustrirajući kako lako mogu postati "suckeri" (naivci). Glavni lik Mike, prosječni Amerikanac, sluša govornika na ulici koji širi predrasude protiv manjina.

Žustri govornik govori kako je prosječan Amerikanac ugrožen i da mu "crnci i stranci" otimaju poslove.

Mike se isprva slaže s govornikom, sve dok ovaj ne počne kritizirati "slobodne zidare", čiji je Mike član. 

Tada mu prilazi profesor, europski izbjeglica, koji mu objašnjava kako su slične retorike dovele do uspona fašizma u Njemačkoj. Profesor ističe da su nakon dolaska nacista na vlast svi patili: manjine su bile progonjene, intelektualci i vjerski vođe ušutkani, a čak su i pripadnici "više rase" izgubili slobode. Poruka filma je da je svatko na neki način pripadnik manjine te da je jedinstvo svih Amerikanaca ključno u borbi protiv fašizma.​

Ključni citati iz filma

Film sadrži nekoliko snažnih poruka koje ilustriraju njegove glavne teme:​

"Prije nego što je spomenuo masone, bio si spreman složiti se s njim", pita profesor Mikea, koji se do spominjanja masona slagao s govornikom. 

"Ali on je spominjao druge ljude", kaže Mike.

Profesor (europski izbjeglica) mu na to odgovara: "U ovoj zemlji nemamo 'drugih ljudi', mi smo američki ljudi, svi mi." ​

"Što je s tobom? Ti nisi Amerikanac?" pita Mike. 

"Ja sam rođen u Mađarskoj, ali sam američki državljanin. I vidio sam što ovakav govor može učiniti. Vidio sam to u Berlinu. Bio sam profesor na Sveučilištu. Čuo sam iste riječi koje sam čuo danas. Ali tada sam bio budala. Mislio sam da su nacisti luđaci, glupi fanatici... Podijelili su Njemačku u manje grupe. Koristili su predrasude kao praktično oružje kako bi oslabili naciju", odgovara profesor.

Snimljen je 1943., ali revidirana verzija objavljena je 1947. godine

Film je producirao američki Army Signal Corps, a distribuirao ga je Paramount Pictures. Iako je prvotno proizveden 1943. godine, revidirana verzija filma objavljena je 1947. Film je bio namijenjen kako vojnicima tako i široj javnosti s ciljem suzbijanja predrasuda i promicanja jedinstva među Amerikancima različitih rasa, religija i nacionalnosti.​

Teme i poruke

Don't Be a Sucker upozorava na opasnosti predrasuda i kako one mogu biti iskorištene za potkopavanje demokracije. Na primjeru nacističke Njemačke film pokazuje kako podjele među ljudima mogu dovesti do gubitka slobode za sve. Naglašava važnost jedinstva i potrebe da se suprotstavimo diskriminaciji u svim oblicima.​

Film je u mnogim stvarima aktualan i danas

Iako je nastao tijekom razdoblja rasne segregacije u SAD-u, poruka filma o jedinstvu i jednakosti odjeknula je među mnogima. Godine 2017., nakon događaja u Charlottesvilleu, film je ponovno postao popularan na društvenim mrežama zbog svoje relevantnosti u suvremenom kontekstu. Mnogi su u njemu prepoznali upozorenje protiv rastuće netrpeljivosti i podjela u društvu.

U kolovozu 2017. godine u Charlottesvilleu, u Virginiji, održan je skup krajnje desničarskih grupa, uključujući neonaciste i suprematiste, koji su protestirali protiv uklanjanja kipa generala Roberta E. Leeja. Došlo je do nasilnih sukoba s protuprotestantima, a jedan je suprematist automobilom pregazio ljude ubivši Heather Heyer i ranivši desetke drugih. Incidenti su izazvali šok i osude diljem SAD-a.