Minimalac do 1400 eura, ukidaju se mirovinski doprinosi. Velika reforma u Crnoj Gori
CRNA Gora od 1. siječnja 2027. planira potpuno ukinuti doprinose za mirovinsko osiguranje i povećati minimalne neto plaće na iznose od 1000 do 1400 eura, ovisno o razini obrazovanja koju zahtijeva radno mjesto. Riječ je o velikoj gospodarskoj reformi koju je predložila vlada premijera Milojka Spajića, ali joj se protive poslodavci, koji upozoravaju na moguća otpuštanja, rast cijena i zatvaranje tvrtki.
Vlada je još u rujnu usvojila paket zakonskih prijedloga pod nazivom Euro model, a Spajić je i nakon posljednjeg sastanka s poslodavcima, održanog 11. studenoga, ostao pri najavljenim iznosima plaća i datumu početka reforme. Poslodavci su tražili blaže povećanje, ali njihov prijedlog nije prihvaćen.
Minimalna plaća ovisit će o radnom mjestu
Prema Vladinu prijedlogu, minimalna neto plaća za radna mjesta koja zahtijevaju osnovno ili niže obrazovanje porasla bi sa sadašnjih 600 na 1000 eura. Za radna mjesta sa srednjoškolskim obrazovanjem povećala bi se sa 600 na 1250 eura, a za ona koja zahtijevaju visoko obrazovanje sa sadašnjih 800 na 1400 eura.
To znači da bi minimalna plaća za radna mjesta sa srednjoškolskim obrazovanjem bila više nego dvostruko veća nego danas, dok bi za radna mjesta koja zahtijevaju visoko obrazovanje porasla za 600 eura.
Iznosi se određuju prema obrazovanju potrebnom za određeno radno mjesto, a ne samo prema diplomi koju zaposlenik ima. U Hrvatskoj generalna minimalna neto plaća iznosi oko 850 eura, ovisno o mjestu prebivališta i visini poreza na dohodak.
Potpuno ukidanje doprinosa za mirovine
Druga velika promjena odnosi se na doprinose za mirovinsko i invalidsko osiguranje. Njihova stopa, koja sada iznosi 10 posto bruto plaće, prema Vladinu prijedlogu pala bi na nulu.
Iznos koji se dosad izdvajao za mirovinsko osiguranje tako bi povećao neto primanja radnika. Premijer Spajić kao primjer navodi zaposlenika za kojeg poslodavac danas izdvaja 1980 eura, a koji prima 1600 eura neto. Prema njegovu izračunu, uz isti trošak poslodavca radnik bi nakon reforme primao 1870 eura.
Isplatu mirovina nastavila bi jamčiti država, ali bi se financiranje mirovinskog sustava moralo osiguravati iz drugih proračunskih prihoda. Crna Gora je već ranije ukinula doprinose za zdravstveno osiguranje.
Odakle će država uzeti novac?
Vlada računa na povećanje poreznih prihoda, gospodarski rast i veću potrošnju građana. Jedna od predloženih mjera jest ukidanje srednje stope poreza na dobit od 12 posto, pri čemu bi se dio dobiti koji prelazi 100.000 eura oporezivao stopom od 15 posto.
Država također namjerava zadržavati veći dio prihoda od pojedinih poreza i naknada koji su dosad pripadali općinama. To uključuje dio prihoda od poreza na dohodak, nekretnine, motorna vozila i igara na sreću.
Vladina obrazloženja priznaju da bi ukidanje mirovinskih doprinosa izazvalo velik manjak u proračunu, ali vlast očekuje da će ga nadoknaditi drugim prihodima. Spajić je za 2027. najavio proračunski deficit od četiri do pet posto, uz očekivanje da će 2028. pasti na približno tri posto.
Poslodavci upozoravaju na otpuštanja i poskupljenja
Predstavnici crnogorskih poslodavaca smatraju da je povećanje minimalnih plaća preveliko i da bi osobito pogodilo manje tvrtke.
Unija poslodavaca predložila je da minimalne plaće za radna mjesta s osnovnim i srednjim obrazovanjem porastu na 800 eura, a za ona s visokim obrazovanjem na 1000 eura, bez potpunog ukidanja mirovinskih doprinosa.
Predsjednik Unije poslodavaca Slobodan Mikavica nakon sastanka sa Spajićem 11. studenoga rekao je da Vlada nije odustala od svojeg prijedloga. Upozorio je da bi reforma u početku mogla izazvati inflaciju, otpuštanja i probleme u poslovanju dijela poduzeća.
Poslodavci su zatražili dodatne mjere pomoći gospodarstvu, a novi razgovori s Vladom najavljeni su za deset do 15 dana nakon tog sastanka.
Reforma uključuje i promjene za umirovljenike. Prema Vladinu planu, mirovine bi se od 2027. usklađivale četiri puta godišnje, u skladu s kretanjem plaća i potrošačkih cijena. Spajić je najavio da bi prosječna mirovina u travnju 2027. trebala prijeći 600 eura, a najniža 500 eura. Za prosinac ove godine najavio je i jednokratni dodatak od 100 eura za svakog umirovljenika.
O reformi još nije donesena konačna odluka
Iako je Vlada usvojila prijedloge zakona i najavila početak primjene 1. siječnja 2027., za provedbu su potrebne i odgovarajuće parlamentarne odluke.
Spajić zasad odbija mijenjati ključne dijelove Euro modela, dok poslodavci traže dodatne razgovore i upozoravaju da nije dovoljno jasno kako će se povećanje plaća odraziti na gospodarstvo.
Očekuje se da će rasprava o financiranju reforme i njezinim posljedicama biti jedna od važnijih tema tijekom donošenja crnogorskog proračuna za 2027. godinu.