U HLADNOM ratu svijet se pribojavao novog globalnog sukoba između Sovjetskog Saveza i Sjedinjenih Američkih Država. Ove dvije globalne supersile okupile su svoje saveznike u dva vojna tabora: SAD predvodi NATO, a SSSR Varšavski pakt. Potonji je osnovan 14. svibnja 1955. te se smatra odgovorom istočnog bloka na NATO. Varšavski pakt prestao je postojati početkom devedesetih godina s raspadom Sovjetskog Saveza.

Uzroci stvaranja vojnog saveza na istoku Europe počinju u godinama nakon Drugog svjetskog rata. Sjećanje na horor tijekom 40-ih godina još uvijek je bilo svježe stoga nije ni čudo da su se komunističkim liderima u Čehoslovačkoj javili strahovi kada su čuli da će Zapadna Njemačka ponovo biti naoružana.

Njemačka je izgubila Prvi svjetski rat i bila temeljito ponižena, što je uvjetovalo dolazak nacista na vlast. U 1950-ima sasvim je bilo normalno zaključiti da se nešto tako opet može dogoditi. Međutim, Varšavski pakt nije bio potpisan samo radi Njemačke.

Vojni i ekonomski savez

Premda ga smatramo prvenstveno vojnim savezom, Varšavski pakt bio je i ekonomski savez, a jedan od bitnih komiteta bio je onaj koji se bavio obnovom razrušene Europe. Dakle, Varšavski je pakt također istočna verzija „Marshallovog plana“ premda SSSR nije imao ni približno toliko resursa koliko su imale SAD.

U Jugoslaviji je postojala ozbiljna zabrinutost po osnivanju Varšavskog pakta jer su mnogi komunisti smatrali da će pakt ugroziti jugoslavensku neovisnost, no ubrzo nakon toga normaliziraju se odnosi između Moskve i Beograda. Potpisana je Beogradska deklaracija idućeg mjeseca koja je formalno potvrdila neutralnost Jugoslavije.

Varšavski pakt nominalno je nastao kao obrana od "imperijalističkog SAD-a" i obnovljenje Njemačke, no u praksi je djelovao uglavnom protiv država članica. Prva intervencija dogodila se samo godinu dana nakon osnivanja pakta – države članice napale su Mađarsku nakon mjeseci revolucije koja je tražila veće ljudske slobode i povlačenje iz Pakta.

Iduća intervencija dogodila se 1968. u Čehoslovačkoj kada je slomljen pokret pod nazivom „Praško proljeće“. Zemlje Varšavskog pakta intervenirale bi i u Poljsku 1981. godine, no tamošnji revolt ugušen je prije nego što se to dogodilo.

Ukratko, Varšavski pakt nastao je kao odgovor na NATO i njemačko oružanje, ali se brzo razvio u sovjetski instrument s pomoću kojeg su gušili svaku želju naroda istočne Europe za promjenom.

Varšavski pakt prestao je postojati 1991. godine, a mnoge bivše članice prešle su u NATO. Poljska, Češka i Mađarska, tri zemlje koje su bile žrtve vojnih intervencija, simbolično su pristupile NATO-u zajedno 1999. godine.