Bakula je na samom kraju prosvjeda Vladi poručila da će pratiti saborska čitanja i javna savjetovanja te kucati na vrata institucija u Hrvatskoj i, bude li potrebno, Europskoj uniji.

"Ako nas i tada ne saslušate, ponovno ćemo svi zajedno stati, ali sljedećeg puta pred vašim vratima", poručila je.

Kristina Bakula pozvala je okupljene da podignu ruke i kišobrane kako bi poslali poruku Vladi i pokazali koliko ih se okupilo na prosvjedu. "Dignite ih svi u zrak, neka vide do Markova trga da nas ima. Premijeru, pogledajte ove ruke", poručila je.

Naglasila je da se među podignutim rukama ne vidi tko je poslodavac, a tko radnik, jer su, kako je rekla, svi zajedno stvarali i radili. "Ovo su ruke koje su gradile ovu zemlju prije nas i koje je stvaraju danas", rekla je Bakula.

Podsjetila je i na više od 38.000 potpisa prikupljenih protiv novih nameta te ustvrdila da je sama najava prosvjeda već natjerala vlast na uzmak u dijelu mjera. "Uplašili su se ove snage koja je spremna doći na kišu, snage koja u sebi ima poduzetnički duh koji je nesalomljiv", rekla je.

Članica Upravnog odbora UGP-a Kristina Bakula započela je govor tražeći od okupljenih deset sekundi potpune tišine. Potom se izravno obratila premijeru.

"Premijeru, jeste čuli ovu tišinu? Ovako izgleda ulica kada na njoj nema poduzetnika i radnika, onih koji stvaraju ovu državu", rekla je Bakula. Poručila je da je razdoblje šutnje završilo: "Naš glas se danas sa Zrinjevca čuje i čut će se i nadalje."

Bakula je poručila da radnici i poslodavci nisu na suprotnim stranama te je okupljene pozvala da podignu ruke kako bi se, kako je rekla, do Markova trga vidjelo koliko ih je. Naglasila je da iza svakog zatvorenog obrta ili tvrtke ne stoji samo vlasnik nego i ljudi koji ondje rade.

"Kad njezinu poslodavcu okrenete ključ u bravi, to je možda jedan ključ i jedna brava, ali su barem dvije obitelji u pitanju koje su izgubile svoju egzistenciju", rekla je. Dodala je da se na prosvjedu ne vidi tko je radnik, a tko poslodavac jer, kako je poručila, "te su ruke zajedno stvarale i radile".

Hana Matić, potpredsjednica udruge Spasimo male obiteljske iznajmljivače, poručila je Vladi da je godinama poticala ulaganja u privatni smještaj, city break turizam i obnovu nekretnina, a da sada istim ljudima mijenja pravila. Kao primjer navela je Split, gdje su, prema njezinim riječima, stanovnici vlastitim ulaganjima obnavljali derutne zgrade i pretvarali ih u smještaj za goste.

"Ne može se 10 godina poticati ljude u gradovima da svoje domove pretvaraju u apartmane i onda ih preko noći ukinuti", rekla je Matić. Dodala je da dio tih ljudi još otplaćuje kredite koje su uzeli vjerujući pravilima koja je postavila država.

Matić je potom poručila da mali obiteljski iznajmljivači nisu izašli na prosvjed zato što ne žele podmirivati svoje obveze prema državi. Naglasila je da razlog njihova nezadovoljstva nije odbijanje plaćanja poreza ni strah od konkurencije. Pasted text

"Danas nismo ovdje zato što odbijamo plaćati poreze. Mi nismo ovdje zato što se bojimo konkurencije", rekla je Matić.

Hana Matić, potpredsjednica udruge Spasimo male obiteljske iznajmljivače, poručila je da su na prosvjed stigli ljudi iz cijele Hrvatske. Istaknula je da okupljeni već sat vremena stoje na kiši i da time, prema njezinim riječima, šalju jasnu poruku Vladi.

"Imamo ljude na jugu, istoku i zapadu. Mislim da je ovo slika koju Vlada treba zapamtiti", rekla je Matić. Pozvala je novinare da snime transparente okupljenih, nakon čega je masa počela uzvikivati: "Dosta je!"

Član Upravnog odbora UGP-a Dario Kožul rekao je da je jedan od najvećih problema hrvatskog gospodarstva rast državne potrošnje. Pozvao se na procjenu Međunarodnog monetarnog fonda iz kraja 2025., za koju tvrdi da je državnu potrošnju označila glavnim uzrokom inflacije u Hrvatskoj.

"Otkuda nama inflacija koja nam zaista otežava živote? Krajem prošle godine Međunarodni monetarni fond dao je potpuno jasnu sliku i rekao da je najveći uzrok inflacije u Hrvatskoj državna potrošnja", rekao je Kožul.

"Za 1500 eura neto plaće državi ide još 1100 eura"

Kožul je potom govorio o poreznom opterećenju rada. Naveo je da poslodavac, kako bi radnik primio 1500 eura neto plaće, državi mora uplatiti još oko 1100 eura.

Istaknuo je da velik dio tog novca odlazi na zdravstveni i mirovinski sustav, a zatim kritizirao njihove rezultate. Kao primjere naveo je visoku smrtnost od karcinoma u Hrvatskoj i niske mirovine u usporedbi s drugim članicama Europske unije.

Pokos Vinković rekla je da je odluka o napuštanju škole i pokretanju vlastitog posla bila teška jer je sigurnost zaposlenja zamijenila neizvjesnošću poduzetništva. Naglasila je da zbog toga ne žali, ali da je razočarana stalnim promjenama pravila.

"Ne osjećam se izdano zato što žalim zbog svoje odluke. Osjećam se izdano jer želim raditi, stvarati i zarađivati bez konstantnog straha od novih nameta, novih kontrola i novih kazni", poručila je.

Pokos Vinković osvrnula se i na najavljeno povećanje nameta za paušalne obrtnike, za koje je rekla da bi moglo premašiti 80 posto. Kazala je da je prvo pomislila kako se ponovno pokušava dodatno opteretiti one koji rade samostalno.

"Kao paušalni obrtnik ne mogu dobiti kredit u banci, ali mogu na godišnjoj bazi otplaćivati kredit državi u vidu novih nameta", rekla je. Dodala je da bi iznos povećanih davanja za nju bio usporediv s godišnjom ratom kredita za novi automobil.

Poduzetnica, umjetnica, dizajnerica i paušalna obrtnica Rafaela Pokos Vinković rekla je da je napustila siguran posao profesorice glazbene kulture kako bi krenula samostalnim putem. Poručila je da se danas osjeća izdano zbog novih nameta i odnosa države prema obrtnicima.

"Kad treba uplaćivati doprinose, mi vrijedimo kao poduzetnice, a kad trebamo postati majke, ne vrijedimo jer smo trošak", rekla je. Kritizirala je i niske naknade za trudne obrtnice i majke te istaknula da obrtnici nemaju prava poput bolovanja, božićnice, uskrsnice ili regresa.

Tomić je iznio i konkretne zahtjeve udruge. Traže ukidanje obveznih članarina Hrvatskoj obrtničkoj komori i turističkim zajednicama te da dozvole i rješenja za rad budu trajne prirode.

"Pravna sigurnost je temelj naše egzistencije. To nisu samo papiri, to su ulaganja, krv, rad i znoj", rekao je Tomić, dodajući da se pravila ne smiju mijenjati tako da ugrožavaju višegodišnja ulaganja u restorane, pekare, apartmane i druge male poslove.

Tomić je kritizirao i porezne nadzore. Naveo je da je prošlog ljeta, prema podacima koje je pročitao, bilo 450 nadzora koji su završili privremenim zatvaranjem lokala, u odnosu na 45 godinu ranije, te upitao: "Pa jesmo li mi njihovi neprijatelji?"

Vedran Tomić iz udruge Spasimo male obiteljske iznajmljivače rekao je da su na prosvjed stigli ljudi iz svih krajeva Hrvatske koji žive od vlastitog rada, ali da se odluke koje utječu na njih donose bez njihova sudjelovanja. Poručio je da političari odlučuju o njihovim plaćama, dozvolama i uvjetima poslovanja, a da takve odluke, prema njegovu mišljenju, često pogoduju krupnom kapitalu.

"Svi mi dolazimo iz različitih gradova, bavimo se različitim poslovima i imamo različita razmišljanja, ali jedna nas stvar veže: hrvatske smo obitelji koje svojim rukama zarađuju za svoju egzistenciju. O svima nama odlučuje se za stolom za kojim mi ne sjedimo", rekao je Tomić.

Predsjednik Udruge Glas poduzetnika Bruno Samardžić u nastavku govora poručio je da poduzetnici traže ukidanje parafiskalnih nameta i obveznih članarina, prestanak represivnog odnosa institucija te porezno rasterećenje rada. Naglasio je da poduzetnici i njihovi zaposlenici trebaju imati više novca u svojim džepovima, a manje davati državi.

Samardžić je kritizirao i nejednak položaj poduzetnika i države. "Kada poduzetnik zakasni s uplatom državi za jedan dan, blokada i ovrha stižu odmah. Kada država duguje nama, pravdu i isplatu čekamo godinama", rekao je.

"Lako je rasipati tuđi novac"

Poručio je i da oni koji donose zakone, prema njegovim riječima, uglavnom nemaju iskustvo vođenja privatnog posla ni stvaranja radnih mjesta. "Lako je rasipati tuđi novac kad za njega nisi prolio ni kap znoja", rekao je.

Na kraju je okupljene pozvao da zajedno ponove poruku "Dosta je nameta", nakon čega se skandiranje proširilo trgom. "Živjeli poduzetnici, živjeli radnici, živjela slobodna Hrvatska", završio je Samardžić.

Predsjednik Udruge Glas poduzetnika Bruno Samardžić poručio je okupljenima da su poduzetnici izašli na prosvjed jer više ne mogu podnijeti administrativna i fiskalna opterećenja. Pozdravio je obrtnike, mikro, male i srednje poduzetnike, njihove zaposlenike i obitelji te rekao da među njima vidi "ponos, ali i umor".

"Ovdje nismo zato što volimo prosvjedovati, ovdje smo zato što nam gori pod nogama i zato što više nemamo kamo uzmaknuti. Umorni smo od države koja nas ne gleda kao partnere, već kao bankomate bez dna", rekao je Samardžić.

Posebno je kritizirao velik broj fiskalnih nameta i način rada inspekcija. "Plaćamo stotine naknada za koje nitko ne zna čemu služe. Inspekcije na terenu ne izlaze da bi educirale i pomogle, nego da bi se naplatile", poručio je.

Vlasnik tvrtke koja se bavi ozvučenjem i akustikom, rekao je na prosvjedu da ga najviše pogađaju novi administrativni zahtjevi, među kojima su sidrene cijene i obveza objavljivanja cjenika svakog dana u 8 sati. Tvrdi da je to za njegov posao praktički neizvedivo jer radi rješenja po mjeri i nema standardne proizvode ni jedinstvene cijene.

"Ja gotovo da ne mogu kreirati nekakav normalni cjenik. Druga stvar je što nam to omogućuje špijuniranje konkurencije. Svaka tvrtka iz moje konkurencije može pogledati naše cijene i prilagođavati se", rekao je.

Sidrene cijene

Dodao je da njegova djelatnost nije socijalno osjetljiva te da sidrene cijene, prema njegovu mišljenju, u tom sektoru nemaju smisla. Kritizirao je i to što distributeri koji podižu cijene nisu obvezni objavljivati svoje cjenike, dok ih poduzetnici poput njega moraju javno isticati.

"Ako meni distributer podigne cijenu, on nije obavezan objaviti cjenik. A ja moram objaviti povećanu cijenu i onda se na mene gleda kao na nekoga tko je lopov", rekao je. Na pitanje smatra li da država namjerno guši poduzetnike, odgovorio je da to ne zna. "Mislim da se radi ili o velikom neznanju ili velikoj bahatosti", rekao je Brući.

Prosvjed UGP-a i udruge SMOi počinje u 12 sati na glavnom zagrebačkom trgu. Organizatori očekuju obraćanja predstavnika malih poduzetnika i iznajmljivača.

Prosvjednici na okupljanju prije samog prosvjeda puštaju pjesme jučer preminulog Gorana Bareta.

U središtu nezadovoljstva je pitanje koliko dodatnih financijskih obveza mogu podnijeti mali obrtnici i građani koji ostvaruju prihode od turističkog iznajmljivanja. Organizatori upozoravaju da svako novo povećanje fiksnih troškova najteže pogađa upravo manje poslovne subjekte.

Predstavnici malih iznajmljivača smatraju da se poreznim mjerama pokušavaju rješavati problemi tržišta nekretnina i stanovanja na teret građana koji se bave obiteljskim smještajem. Tvrde da takav pristup posebno pogađa one kojima turizam nije glavni, nego dodatni izvor prihoda.

Prosvjeduju zbog Vladinih reformi koje, kako tvrde, povećavaju porezno opterećenje dijelu paušalnih obrtnika i malih iznajmljivača u turizmu. 

Organizatori smatraju da nove obveze otežavaju poslovanje malim poduzetnicima i ugrožavaju isplativost obiteljskog smještaja. Posebno upozoravaju na položaj ljudi kojima je iznajmljivanje dodatni izvor prihoda ili posluju sezonski, pa im povećanje fiksnih troškova može predstavljati znatno opterećenje.

Iz UGP-a poručuju da se ne protive plaćanju poreza ni nadzoru poslovanja. Problem, tvrde, vide u čestim promjenama pravila i dodatnim nametima koji malim obrtnicima otežavaju dugoročnije planiranje poslovanja.