DANAS je od zatajenja srca u 96. godini života preminuo Milton Friedman, američki ekonomist i nobelovac, poznat kao vodeća ličnost neoliberalne ekonomske misli i jedan od politički najutjecajnijih znanstvenika s kraja 20. stoljeća.

Friedman, rođen 1912. godine u radničkoj obitelji mađarsko-židovskih imigranata, je mladost proveo radeći za Rooseveltovu vladu u doba "New Dealu" i kejnzijanske ekonomske politike koja je državnom intervencijom nastojala suzbiti veliku ekonomsku krizu.

Nakon drugog svjetskog rata se već nametnuo kao jedan od vodećih ekonomskih stručnjaka, te je predavao ekonomiju prvo na Sveučilištu Columbia u New Yorku, a potom na Sveučilištu u Chicagu.

Friedman će u Chicagu formulirati svoju ekonomsku teoriju, temeljenu na odbacivanju kejnzijanskih načela i povratku "čistim" kapitalističkim idealima slobodnog tržišta. Te stavove je promovirala cijela generacija budućih nobelovaca-ekonomista s njegove Čikaške škole ekonomije zvana "Chicago Boys".

Friedman je 1970-ih, u doba ekonomske krize, stekao veliku popularnost svojim neoliberalnim stavovima, a među njegovim zagovornicima su bili američki predsjednik Ronald Reagan i britanska premijerka Margaret Thatcher.

Friedmanova načela su mnoge vlade, neke od nih čak i nominalno lijeve orijentacije, od 1980-ih koristile kao recept za rješavanje ekonomskih problema. Najspektakularniji takav uspjeh je bio i najkontroverzniji, s obzirom da je vezan za tzv. "čudo u Čileu" u doba zloglasnog diktatora Pinocheta.

Usprkos toga, Friedman je 1976. godine dobio Nobelovu nagradu za ekonomiju.

Slobodarska načela je, kao samodeklarirani libertarijanac, osim u ekonomiji zagovarao i u društvenim pitanjima. Tako je 1970-ih sudjelovao u profesionalizaciji dotadašnje ročne američke vojske, a zalagao se i za dekriminalizaciju droge i prostitucije, te ukidanje američkog trgovinskog embarga protiv Kube.

Friedmanu je veliki oslonac u životu bila dugodišnja supruga i suradnica Rose, a njegov sin David D. Friedman je i sam ekonomist.

D.A.

Foto: AFP