U ponoć istekao ultimatum EU-a Rusiji. "Čudna tišina u Moskvi"
U PONOĆ je istekao ultimatum Europske unije Putinu i Rusiji da pristane na 30-dnevno primirje ili slijede znatno veće sankcije. Rusija se nije oglasila.
Plan Ukrajine, EU-a i SAD-a o 30-dnevnom primirju podržala je i Kina.
Ključni događaji:
- U ponoć istekao ultimatum EU-a Rusiji i Putinu
- Zelenski: Rusija cijeli dan šuti o prijedlogu izravnog sastanka s Putinom. Čudna tišina u Moskvi
- Zelenski: Bit ću u Turskoj, nadam se da će doći i Trump i Putin. Trumpova ideja o dolasku na pregovore je odlična
- Trump: Možda dođem na sastanak Putin-Zelenski u Istanbul, Iz toga mogu proizaći dobre stvari
- Rusi odgovorili Njemačkoj: Jezik ultimatuma ne može koristiti za dijalog s Rusijom
- Njemačka dala Rusiji rok do kraja dana za prihvaćanje primirja, inače slijede sankcije: "Sat otkucava"
- Macron potvrdio da je EU dala ultimatum Putinu za prihvaćanje primirja do kraja današnjeg dana
- Kina stala uz Ukrajinu, Europu i SAD: Podržavamo 30-dnevno primirje
- Izvor: EU u srijedu objavljuje nove sankcije Rusiji
- Poljska zatvorila ruski konzulat u Krakowu nakon što je istraga utvrdila da iza golemog požara u Varšavi stoje ruski agenti
Ukrajina i europski čelnici dogovorili su se o bezuvjetnom prekidu vatre u trajanju od 30 dana, počevši od 12. svibnja, uz podršku američkog predsjednika Donalda Trumpa. Istovremeno su zaprijetili predsjedniku Vladimiru Putinu novim "masovnim" sankcijama ako se ne bude pridržavao dogovora.
EU je postavila ultimatum Putinu da pristane na 30-dnevno primirje od ponoći ili će uvesti znatno jače sankcije. Plan je podržala i Kina.
Rusija se do ponoći nije oglasila o ovome.
Turski ministar vanjskih poslova Hakan Fidan večeras je obavio telefonski razgovor sa ruskim kolegom Sergejem Lavrovom, javlja Anadolu.
Fidan i Lavrov razgovarali su o najnovijim naporima za uspostavljanje mira između Rusije i Ukrajine, prema izvorima iz turskog Ministarstva vanjskih poslova.
Potpisivanjem Zakona 0309 od strane ukrajinskog predsjednika završen je formalni postupak ratifikacije.
Predsjednik Volodimir Zelenski potpisao je Zakon br. 0309 o ratifikaciji bilateralnog sporazuma o osnivanju Američko-ukrajinskog investicijskog fonda za obnovu, potvrđeno je na stranici Vrhovne Rade (ukrajinskog parlamenta), piše Europska Pravda.
Na predsjednikovoj web stranici stoji da je Zakon br. 0309 o ratifikaciji ugovora o mineralima vraćen s potpisom predsjednika u ponedjeljak, a akt je poslan isti dan.
Ratifikacija izglasana ranije ovog mjeseca
Vrhovna Rada izglasala je 8. svibnja ratifikaciju sporazuma o mineralima sa Sjedinjenim Državama i osnivanje Američko-ukrajinskog investicijskog fonda za obnovu.
Yuliia Svyrydenko, potpredsjednica vlade i ministrica gospodarstva, rekla je da će Fond početi s radom nekoliko tjedana nakon ratifikacije sporazuma.
Profesor Vlatko Cvrtila, politolog i dekan Sveučilišta Vern, komentirao je za HRT aktualnu situaciju u vezi s najavljenim mirovnim pregovorima u Istanbulu, na kojima će sudjelovati ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski
>> Opširnije
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski večeras se obratio naciji putem videa objavljenog na službenom Telegram kanalu, poručivši da Rusija još nije odgovorila na prijedlog za prekid vatre i izravni sastanak dvojice predsjednika zaraćenih zemalja u Istanbulu.
"Upravo sam razgovarao s predsjednikom Erdoganom. Bio je to sadržajan razgovor. Zahvalan sam mu na podršci. Ponovno sam potvrdio spremnost Ukrajine na izravan i sadržajan dijalog s Putinom. Ukrajina je uvijek podržavala diplomaciju. Spreman sam biti u Turskoj", rekao je Zelenski.
"Nažalost, svijet još nije dobio jasan odgovor iz Rusije na brojne prijedloge za primirje. Rusi i dalje granatiraju i napadaju. Moskva je cijeli dan šutjela u vezi s prijedlogom za izravan sastanak. Ta je šutnja prilično čudna. Ali Rusija će na ovaj ili onaj način morati završiti ovaj rat i bilo bi bolje da to učini što prije. Nema smisla nastavljati ubijanje", istaknuo je.
Dodao je da je Turska spremna biti domaćin sastanka i da je važno što je i američki predsjednik Donald Trump podržao ideju razgovora. "Voljeli bismo da i predsjednik Trump bude u Turskoj", rekao je Zelenski.
"Ukrajina nije željela ovaj rat, ni na jednu sekundu otkad je počeo. Zajedno s partnerima radimo na osiguravanju sigurnosti, gradimo čvrste temelje za mir i poduzimamo korake kako bi diplomacija doista bila učinkovita", zaključio je.
I Rusija i Ukrajina žele izgledati kao strane koje iskreno sudjeluju u mirovnim pregovorima jer se boje da bi ih američki predsjednik Donald Trump mogao optužiti za eventualni neuspjeh njegove inicijative za okončanje rata, piše Kyiv Independent u analizi situacije.
>> Opširnije
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski objavio je da je razgovarao s turskim predsjednikom Recepom Tayyipom Erdoganom o ključnim detaljima sastanka u Turskoj, koji bi, kako kaže, mogao pomoći u okončanju rata.
"Zahvalan sam na njegovoj podršci i spremnosti da olakša diplomaciju na najvišoj razini. Dijelimo zajednički stav o potrebi za prekidom vatre", objavio je Zelenski.
Zelenski je poručio da je Ukrajina spremna za izravne razgovore s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom, ali i da je nužno osigurati nadzor nad mogućim primirjem.
"S predsjednikom Erdoganom dogovorio sam nastavak zajedničkih napora za osiguranje mira", dodao je, istaknuvši važnost suradnje s Europskom unijom i stalnog kontakta sa Sjedinjenim Državama.
Turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan izjavio je da su nedavni kontakti oko rata u Ukrajini otvorili novu priliku za mir te izrazio uvjerenje da ta šansa neće biti propuštena.
Nije iznio dodatne detalje, ali njegova izjava dolazi uoči mogućeg sastanka između Ukrajine i Rusije u četvrtak u Istanbulu.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski reagirao je na izjavu američkog predsjednika Donalda Trumpa da bi se mogao pridružiti mirovnim pregovorima u Istanbulu, poručivši da bi to bio važan korak.
"Upravo sam čuo izjavu predsjednika Trumpa. Vrlo važne riječi", napisao je Zelenski na X-u. Potvrdio je da podržava prijedlog o potpunom i bezuvjetnom primirju, kao i ideju izravnih pregovora s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom.
"Podržao sam ideju predsjednika Trumpa o izravnim razgovorima s Putinom. Otvoreno sam rekao da sam spreman za sastanak. Bit ću u Turskoj. Nadam se da se Rusi neće izvući", poručio je.
Dodao je kako bi Ukrajini mnogo značilo da i Trump osobno dođe u Istanbul: "To je prava ideja. Možemo promijeniti mnogo toga. Predsjednik Erdogan doista može biti domaćin sastanka na najvišoj razini. Hvala svima koji pomažu."
Volodimir Zelenski morat će otputovati u Istanbul na mirovne pregovore, pa čak i ako se Vladimir Putin ne pojavi, smatra Joe Barnes, analitičar britanskog Telegrapha.
Prema njegovoj analizi, ukrajinski predsjednik i njegovi europski saveznici uložili su politički kapital u ideju da Amerikance uvjere kako Rusija nije ozbiljna u namjeri da okonča invaziju. Ako se Zelenski sada ne pojavi na razgovorima, tvrdi Barnes, to bi moglo narušiti ukrajinsku poziciju upravo pred američkim vodstvom.
"Ukrajinci vjeruju da moraju pokazati Trumpu da su oni jedini koji su istinski posvećeni miru. Ako se Zelenski pojavi, a Putin ne, to će u Trumpovim očima biti presudno", piše Barnes.
Analitičar podsjeća da je protekli vikend u Kijevu bio velika diplomatska pobjeda Ukrajine, kada su se europski lideri, uključujući novog njemačkog kancelara Friedricha Merza, francuskog predsjednika Emmanuela Macrona te britanskog i poljskog premijera Keira Starmera i Donalda Tuska – složili s američkim prijedlogom o 30-dnevnom bezuvjetnom primirju kao preduvjetu za mirovne pregovore.
Putin je, smatra Barnes, pokušao narušiti taj konsenzus neočekivanim prijedlogom mirovnog sastanka u Turskoj, što je iskoristio američki predsjednik Donald Trump, zahtijevajući da se Zelenski tamo pojavi. Kako navodi analitičar, vrlo je vjerojatno da će Kremlj u Istanbul poslati šefa diplomacije Sergeja Lavrova, kako bi stvorio privid da je i Moskva ozbiljna u želji za mirom.
"Ali u stvarnosti, ta je gesta usmjerena prema Trumpu - da se stvori dojam kako je zapravo Kijev prepreka primirju“, piše Barnes. U tom kontekstu, zaključuje analitičar, fizička prisutnost Zelenskog u Turskoj postaje ključna, bez obzira na to hoće li Putin doći ili ne.
Otkako je Međunarodni kazneni sud 2023. izdao uhidbeni nalog za Vladimira Putina zbog otmica ukrajinske djece, ruski predsjednik znatno je smanjio broj inozemnih putovanja. Da se Putin, primjerice, pojavi u Njemačkoj ili Velikoj Britaniji, vjerojatnost da bi bio uhićen vrlo je visoka jer te zemlje priznaju nadležnost ICC-a.
No Turska, iako podržava Ukrajinu, nije potpisnica Rimskog statuta, što znači da nije obvezna postupiti prema uhidbenom nalogu. Upravo zato bi se Putin, barem pravno gledano, ondje mogao pojaviti bez neposrednog rizika od uhićenja.
Turska je tako, kao i Sjeverna Koreja, Kazahstan i Azerbajdžan, među zemljama koje ne surađuju s ICC-om, što je i razlog zašto je Putin prošle godine posjetio upravo te države. Potencijalni susret u Istanbulu bio bi politički značajan, a naročito ako bi mu prisustvovali i Volodimir Zelenski i Donald Trump.
Zapadna strategija koja je imala za cilj slomiti Rusiju nije uspjela, sankcije nisu postigle svoj cilj, a Rusija je spriječila članstvo Ukrajine u NATO-u, izjavio je mađarski premijer Viktor Orban.
>> Opširnije
Europske zemlje dale su Rusiji rok do kraja današnjeg dana da odgovori na prijedlog o 30-dnevnom primirju, a ako se to ne dogodi - slijede nove sankcije, poručio je francuski predsjednik Emmanuel Macron, prenosi Le Figaro.
"Danas ću razgovarati s Volodimirom Zelenskim i europskim kolegama. Okvir je postavljen, sve je jasno", rekao je Macron komentirajući ultimatum Moskvi kojeg je danas prva potvrdila Njemačka.
Podsjetio je da je ukrajinski predsjednik bezuvjetno pristao na 30-dnevno primirje nakon američkog prijedloga, te da je 11. svibnja ponovno izrazio spremnost na izravne pregovore s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom u Istanbulu. Kako je dodao Macron, to je već drugi veliki ustupak koji je Zelenski učinio u kratkom vremenu.
"Sada svi moramo biti razumni. Ili je Rusija, odnosno gospodin Putin, ozbiljna i želi mir – ili nije, i moramo nametnuti nove sankcije", poručio je francuski predsjednik.
Američki predsjednik Donald Trump izjavio je kako vjeruje da bi Rusija mogla pristati na plan primirja, ali nije izravno odgovorio na pitanje bi li podržao nove sankcije ako se to ne dogodi.
Upitan bi li bio spreman podržati EU-ove nove sankcije protiv Rusije u slučaju da Moskva odbije prekid vatre, Trump je rekao: "Imam osjećaj da će pristati. Ozbiljno. Imam taj osjećaj. Vidjet ćemo što će se dogoditi."
Američki predsjednik Donald Trump dao je naslutiti da bi se mogao pridružiti mogućem sastanku ruskog i ukrajinskog predsjednika, koji bi se trebao održati u četvrtak u Turskoj, uz posredovanje turskog predsjednika Recepa Tayyipa Erdogana.
>> Opširnije
Ministri vanjskih poslova Velike Britanije, Francuske, Njemačke, Italije, Poljske i Španjolske, zajedno s visokim predstavnikom EU-a za vanjsku politiku, poručili su iz Londona da Rusija "ne pokazuje nikakvu ozbiljnu namjeru za napredak prema miru".
U zajedničkoj izjavi izrazili su dobrodošlicu mogućim mirovnim pregovorima ovog tjedna, ali su upozorili da Moskva "mora pokazati ozbiljnost i to bez odgode". Pozvali su na "trenutno, potpuno i bezuvjetno 30-dnevno primirje" koje bi otvorilo prostor za razgovore o pravednom, sveobuhvatnom i trajnom miru.
Ministri su također dogovorili dodatnu pomoć Ukrajini, koja uključuje:
- jačanje ukrajinskih oružanih snaga,
- nadopunjavanje ukrajinskih zaliha streljiva i opreme,
- jačanje industrijskih kapaciteta Ukrajine
- ratmatranje osnivanje koalicije zračnih, kopnenih i pomorskih snaga koje bi podržale obnovu ukrajinske vojske.
Što se tiče sankcija, najavili su nove mjere fokusirane na smanjenje prihoda Kremlja, ometanje funkcioniranja ruske “flote u sjeni”, pooštravanje gornje granice cijene ruske nafte i daljnje smanjenje uvoza ruske energije.
"Zadržat ćemo zamrznutu rusku državnu imovinu pod našom jurisdikcijom sve dok Rusija ne prekine agresiju i ne plati za štetu koju je počinila", zaključuje se u priopćenju.
Američki predsjednik Donald Trump izjavio je danas da je snažno inzistirao da dođe do sastanka između Rusije i Ukrajine, poručivši kako vjeruje da bi iz tog susreta mogli proizaći pozitivni pomaci.
"Mislim da iz tog sastanka mogu proizaći dobre stvari", rekao je Trump, ponovivši svoj raniji poziv da se "zaustavi krvoproliće". Podsjetimo, zasad je samo ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski potvrdio svoj dolazak na sastanak u četvrtak u Istanbulu, dok se ruski predsjednik Vladimir Putin još nije javno izjasnio hoće li sudjelovati.
elika Britanija i niz europskih država najavile su jačanje podrške Ukrajini. Britanski ministar vanjskih poslova David Lammy sastao se u Londonu s kolegama iz Francuske, Njemačke, Italije, Poljske i Španjolske, kao i predstavnikom Europske unije.
U zajedničkoj izjavi proširene weimarske skupine stoji: "Raspravili smo kako dodatno pojačati europske napore u podršci Ukrajini u njezinoj obrani od ruske agresije. Ukrajina može biti sigurna u svoju sposobnost da i dalje uspješno odolijeva ruskoj agresiji – uz našu podršku."
Ruske snage pokušale su prekjučer probiti ukrajinske položaje kod Kupjanska, iako je Kremlj prethodno najavio trodnevno primirje povodom Dana pobjede, tvrde Ukrajinci.
>> Opširnije
Ruske snage potpuno ignoriraju prijedlog o potpunom i dugoročnom primirju koje bi počelo danas, poručio je ukrajinski ministar vanjskih poslova.
"Nastavljaju napade na ukrajinske položaje duž cijele bojišnice. Moskva je propustila još jednu priliku da zaustavi ubijanja. To ponovno pokazuje da je jedini cilj Rusije nastavak rat", rekao je Andrij Sibiha, ukrajinski ministar vanjskih poslova.
Kremlj je danas poručio da je fokusiran na "ozbiljnu potragu za dugoročnim mirovnim rješenjem" u ratu protiv Ukrajine, unatoč tome što ignorira zahtjeve Europske unije za 30-dnevnim primirjem.
"Ozbiljno tražimo načine da postignemo dugoročno mirno rješenje", rekao je glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov, ne navodeći nikakve konkretne korake koje je Rusija spremna poduzeti.
Peskov nije komentirao poziv Volodimira Zelenskog na osobni susret s Vladimirom Putinom u četvrtak u Turskoj, koji je ukrajinski predsjednik ranije uputio.
Poljsko tužiteljstvo optužilo je dvojicu ukrajinskih državljana zbog sumnje da su sudjelovali u ruskoj operaciji podmetanja požara na velikim komercijalnim objektima diljem Europske unije, uključujući i požar u trgovačkom centru Marywilska u Varšavi 2024. godine, objavio je Kyiv Independent
>> Opširnije
Mađarska je otkazala sastanak s Ukrajinom o pravima manjina nakon prepirke izazvane prošlotjednim navodima o špijunaži.
Državni tajnik u mađarskom ministarstvu vanjskih poslova Levente Magyar izjavio je da se sastanak, koji se trebao održati u Ukrajini, ne može održati kada je riječ o "tako važnom i osjetljivom pitanju". Dodao je kako Mađarska i dalje ostaje otvorena za dijalog.
U petak je ukrajinska sigurnosna služba SBU objavila da je uhitila dvojicu osumnjičenih agenata za koje tvrdi da su djelovali pod vodstvom mađarske vojne obavještajne službe. Kao odgovor na to mađarski ministar vanjskih poslova Péter Szijjártó poručio je da je njegova zemlja protjerala dvije osobe za koje tvrdi da su špijunirale iz ukrajinskog veleposlanstva u Budimpešti.
Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik dao je intervju za rusku državnu novinsku agenciju TASS u kojem je rekao da je Rusija u pravu u svemu što radi u Ukrajini.
>> Opširnije
Glasnogovornik ruskog predsjednika Dmitrij Peskov, komentirajući na brifingu prijetnju uvođenja novih europskih sankcija protiv Rusije ako Moskva odbije prekid vatre u Ukrajini, poručio je da se "jezik ultimatuma ne može koristiti za dijalog s Rusijom".
>> Opširnije
Iran se priprema za posjet ruskog predsjednika Vladimira Putina, potvrdila je glasnogovornica iranske vlade. „Putinovo putovanje u Teheran trenutačno se dogovara, pripreme su u tijeku“, izjavila je Fatemeh Mohajerani, prema navodima ruske državne agencije RIA.
Kremlj se zasad nije oglasio. Iran već neko vrijeme opskrbljuje Moskvu dronovima tipa Šahed, koje Rusija koristi u napadima na Ukrajinu.
Putin je 2022. već posjetio Iran i tada se sastao s vrhovnim vođom, ajatolahom Alijem Hameneijem. Bio je to njegov prvi izlazak iz Rusije otkako je započeo invaziju na Ukrajinu.
Papa Lav XIV. podržao je Ukrajinu i zapadnu inicijativu za 30-dnevno primirje, što je jasan zaokret u odnosu na njegovog prethodnika Franju, koji je godinama izbjegavao izravno osuditi rusku agresiju.
>> Opširnije
Turska se pridružila pozivima drugih zemalja da Rusija i Ukrajina sjednu za pregovarački stol i dogovore prekid vatre, a turski ministar vanjskih poslova Hakan Fidan poručio je da bi to trebali učiniti "što prije".
"Pozivamo strane da se što prije sastanu i započnu pregovore o prekidu vatre", rekao je Fidan na zajedničkoj konferenciji za novinare u Ankari s kolegama iz Sirije i Jordana, izrazivši uvjerenje da će zaraćene strane "u narednim danima postići kompromis", izvijestio je AFP.
Jedno od ključnih pitanja koje danas zaokuplja obrambene analitičare jest – hoće li se Vladimir Putin u četvrtak pojaviti u Istanbulu na najavljenom susretu licem u lice s Volodimirom Zelenskim?
>> Opširnije
Ukrajinske specijalne snage ubile su osam ruskih vojnika tijekom izviđačke operacije u neprijateljskom području, objavilo je zapovjedništvo ukrajinskih Snaga za specijalne operacije.
>> Opširnije
Rusko ministarstvo obrane tvrdi da su ruske snage zauzele selo Kotljarivku u istočnoj ukrajinskoj regiji Donjeck. Tvrdnju su objavili na aplikaciji Telegram.
"Rusija očito želi rat", poručila je Kaja Kallas, visoka predstavnica EU za vanjske poslove, koja se nalazi u Londonu na sigurnosnim razgovorima o Ukrajini i Europi. Istaknula je da je primirje nužno jer se "ne može razgovarati pod kišom granata".
"Želimo vidjeti da i Rusija želi mir. Za mir je potrebno dvoje, za rat samo jedan – i jasno je da Rusija želi rat", rekla je Kallas.
Britanski ministar vanjskih poslova David Lammy, domaćin sastanka u Lancaster Houseu, poručio je da Vladimir Putin mora "pokazati ozbiljnost" u vezi s mirovnim pregovorima. Ako se to ne dogodi, dodao je, "europski čelnici su spremni".
Pohvalio je i ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog zbog njegove "spremnosti na dijalog".
Zelenski je najavio da će se u četvrtak sastati s Putinom u Turskoj, nakon što je Moskva navodno predložila nove razgovore. Ipak, još nije potvrđeno hoće li se ruski predsjednik doista pojaviti.
Ukrajinski ministar vanjskih poslova Andrii Sybiha oglasio se nakon razgovora s europskim kolegama okupljenima u Londonu. Kazao je da "Rusi potpuno ignoriraju ponudu za potpuno i trajno primirje" te da "nastavljaju s napadima duž cijele bojišnice".
"Moskva je još jednom prokockala priliku da zaustavi ubijanja. To još jednom pokazuje da je Rusiji jedini cilj produljiti rat", rekao je Sybiha. Naglasio je da "Ukrajina ulaže maksimalne napore da okonča rat i pruži priliku diplomaciji" podsjetivši i na poziv predsjednika Zelenskog Putinu da se sastanu licem u lice – na koji, kako kaže, još nije stigao nikakav odgovor.
Tijekom londonskog summita, kojem se Sybiha pridružio online, čelnici su raspravljali o mogućim novim sankcijama protiv ruskog bankarskog sektora, središnje banke i energetskog sektora, kao i o novim paketima vojne pomoći Ukrajini. "Putin mora shvatiti posljedice odbijanja mirovnih inicijativa i nastavka rata", dodao je ukrajinski ministar zahvalivši partnerima na kontinuiranoj podršci.
Njemačka je upozorila da "vrijeme istječe" i poručila Rusiji da do kraja ponedjeljka mora prihvatiti bezuvjetno primirje u trajanju od 30 dana ili će se suočiti s novim sankcijama.
Ako Moskva odbije zahtjev, "pokrenut će se pripreme" za dodatne sankcije, rekao je glasnogovornik njemačke vlade Stefan Kornelius nakon što su europski čelnici tijekom vikend-posjeta Kijevu zatražili od Rusije da pristane na prekid vatre.
Ruske snage koje pokušavaju zauzeti ukrajinski grad Časiv Jar pojačane su elitnom Predsjedničkom pukovnijom FSB-a, objavio je ukrajinski javni servis Suspilne.
>> Opširnije
Ured francuskog predsjednika 12. svibnja ismijao je novu rusku dezinformaciju koja sugerira da su europski čelnici tijekom nedavnog posjeta Kijevu koristili drogu – a sve zbog obične papirnate maramice snimljene na stolu u vlaku.
>> Opširnije
Poljska će zatvoriti ruski konzulat u Krakovu nakon što je pronašla dokaze da je Moskva odgovorna za veliki požar koji je gotovo potpuno uništio varšavski trgovački centar u svibnju 2024., rekao je danas poljski ministar vanjskih poslova.
>> Opširnije
Šef Ureda ukrajinskog predsjednika Andrij Jermak dao je naslutiti da Ukrajina ne vidi smisao u pregovorima s bilo kim iz Rusije osim s Vladimirom Putinom jer smatra da jedino ruski predsjednik ima stvarnu moć za donošenje ključnih odluka.
>> Opširnije
Europska unija planira 14. svibnja predstaviti novi, 17. paket sankcija protiv Rusije zbog njezine agresije na Ukrajinu, potvrdio je za Kyiv Independent dužnosnik EU pod uvjetom anonimnosti. Od početka ruske invazije u punom opsegu 2022. godine EU je već usvojila 16 odvojenih paketa sankcija. Mjere su bile usmjerene na pojedince, kompanije i državne institucije koje podržavaju ruski ratni stroj u Ukrajini.
Iako detalji novog paketa zasad nisu službeno poznati, ranija izvješća sugeriraju da bi se mjere mogle odnositi na ruski vojno-industrijski kompleks, tzv. flotu iz sjene, te mreže koje je podržavaju. Rusija koristi „flotu iz sjene” kako bi zaobišla zapadne sankcije i izvozila naftu po cijenama iznad limita koji je nametnuo G7. Europske zemlje tu su flotu također povezale s aktivnostima špijunaže i sabotaže.
Pregovori o 17. paketu počeli su ubrzo nakon što je 16. paket usvojen 24. veljače. Taj je paket već uključivao mjere protiv ruske flote tankera, financijskih institucija i subjekata povezanih s vojnim sektorom.
U međuvremenu je Ujedinjeno Kraljevstvo 9. svibnja objavilo dosad najveći set sankcija protiv „flote iz sjene”, zahvativši čak 101 brod. Predsjednik Volodimir Zelenski i čelnici Ujedinjenog Kraljevstva, Francuske, Njemačke i Poljske također su se složili da će Rusiji uvesti dodatne sankcije ako Kremlj ne prihvati njihov prijedlog o bezuvjetnom 30-dnevnom primirju.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski razgovarao je s papom Lavom XIV. u njihovom prvom telefonskom pozivu, nazvavši razgovor "srdačnim" i "sadržajnim".
"Pozvao sam Svetog Oca da posjeti Ukrajinu u okviru apostolske misije. Takav bi posjet donio stvarnu nadu svim vjernicima i cijelom našem narodu", rekao je Zelenski te dodao kako planiraju i osobni susret u bliskoj budućnosti.
Ukrajinski predsjednik istaknuo je da je zahvalio Papi na podršci Ukrajini i ukrajinskom narodu, a razgovarali su i o naporima da se u domovinu vrate djeca koju je Rusija prisilno odvela. "Ukrajina računa na pomoć Vatikana kako bi se ta djeca vratila svojim obiteljima", poručio je Zelenski. Moskva je, prema podacima, prisilno odvela više od 19.500 ukrajinskih mališana deportiravši ih u Rusiju, Bjelorusiju ili na druga okupirana područja.
Papa Lav XIV., koji je ranije bio kardinal Robert Prevost, izabran je za poglavara Katoličke crkve na konklavi 8. svibnja, nakon smrti svog prethodnika, pape Franje. U svom prvom nedjeljnom obraćanju 11. svibnja papa Lav XIV. pozvao je na "autentičan i trajan mir" u Ukrajini, dodavši da u svom srcu nosi "patnje voljenog ukrajinskog naroda".
I ranije se, dok je obnašao službu biskupa u Chiclayu u Peruu, Lav XIV. otvoreno protivio ruskoj agresiji na Ukrajinu. U intervjuu za peruanski Semanario Expresion 2022. godine osudio je ruski napad nazvavši ga "pravom invazijom imperijalističke naravi, u kojoj Rusija nastoji osvojiti teritorij iz razloga moći".
Zelenski je rekao da je Papu izvijestio o dogovoru Kijeva i njegovih partnera o bezuvjetnom 30-dnevnom primirju te ponovno potvrdio spremnost Ukrajine na mirovne pregovore u bilo kojem formatu. "Ukrajina želi okončati ovaj rat i čini sve što može da to postigne. Sada očekujemo slične korake i od Rusije", poručio je ukrajinski predsjednik.
Kina podržava 30-dnevno primirje koje su predložile Ukrajina, Europa i SAD, rekao je glasnogovornik kineskog ministarstva vanjskih poslova Lin Jian.
Kinesko ministarstvo vanjskih poslova poručilo je: "Podržavamo sve napore koji pridonose miru i nadamo se da će relevantne strane nastaviti rješavati pitanje putem dijaloga i pregovora", pozvavši na "obvezujući mirovni sporazum koji će biti prihvatljiv za sve strane".
"Stajalište Kine o 'ukrajinskoj krizi' je dosljedno i jasno. Vjerujemo da svi napori trebaju biti usmjereni prema postizanju mira“, rekao je Lin Jian na brifingu, komentirajući inicijativu Ukrajine i partnerskih zemalja.
bi Vas mogao zanimati
Izdvojeno
Pročitajte još
bi Vas mogao zanimati
Facebook
Google
