Foto: Hina

BROJ osoba u opasnosti od siromaštva ili socijalne isključenosti u Europskoj uniji opada no u 2016. godini još uvijek ih je bilo 117,5 milijuna, objavio je u ponedjeljak Eurostat uoči Međunarodnog dana za iskorjenjivanje siromaštva koji se obilježava 17. listopada.

U Europskoj uniji tijekom 2016. godine je 117,5 milijuna ljudi, odnosno 23,4 posto stanovništva, bilo u opasnosti od siromaštva ili socijalne isključenosti, što znači da su se nalazili u najmanje jednoj od sljedeće tri situacije: bile su u opasnosti od siromaštva nakon socijalnih transfera (dohodovno siromaštvo), ozbiljno materijalno ugrožene ili su živjele u kućanstvima s vrlo niskim intenzitetom rada.

Prijetnja siromaštva

Nakon tri uzastopna povećanja na gotovo 25 posto između 2009. i 2012. udio osoba u opasnosti od siromaštva ili socijalne isključenosti u EU-u kontinuirano se smanjuje te je prošle godine iznosio 23,4 posto, odnosno svega 0,1 posto više od najniže točke iz 2009. godine, priopćio je Eurostat, EU-ov statistički ured.

Najveći udio građana u opasnosti od siromaštva i socijalne isključenosti zabilježen je u Bugarskoj (40,4 posto), Rumunjskoj (38,6 posto) i Grčkoj (35,6 posto). Najmanji postotak takvog stanovništva među članicama Unije je u Češkoj (13,3 posto), Finskoj (16,6 posto), Danskoj (16,7) i Nizozemskoj (16, 8).

Od 2008. godine broj stanovnika u opasnosti od siromaštva i socijalne isključenosti porastao je u deset država članica, najviše u Grčkoj (s 28,1 na 35,6 posto), Cipru (za 4,4 posto), Španjolskoj (4,1 posto) i Švedskoj (3,4 posto).

Najveća smanjenja  zabilježen su u Poljskoj, s 30,5 na 21 posto, te Latviji i Rumunjskoj, za 5,7 i 5,4 posto.

Ukupno na razini Europske unije broj stanovnika u opasnosti od siromaštva ili socijalne isključenosti smanjio se od 2008.  za 0,3 posto, te je njihov udio u 2016. bio 23,4 posto.

Siromaštvo u Hrvatskoj

Procjenjuje se da je u 2016. godine u Hrvatskoj je udio takvih stanovnika bio 28,5 posto, dok za 2008. nema podataka za Hrvatsku.

U EU-u je 2016. 7,5 posto stanovništva bilo ozbiljno materijalno ugroženo što znači da nisu uspijevali plaćati svoje računa, odgovarajuće grijati svoje domove ili priuštiti si da otputuju na jednotjedni odmor.

Najveći udio takvih građana bio je u Bugarskoj, (31,9 posto), Rumunjskoj (23,8) i Grčkoj (22,4), dok  ih je manje od četiri posto bilo u Švedskoj (0,8 posto), Luksemburgu (1,6), Finskoj (2,2), Danskoj i Nizozemskoj  (po 2,6), Austriji (3 posto) i Njemačkoj (3,7 posto).

U 2008. udio tih građana je na razini EU-a bio 8,5 posto, a među članicama broj takvih osoba od tada se povećao u deset zemalja a smanjio u 15.

Intenzitet rada

Po podacima Eurostata desetina Europljana u 2016. živjela je u domaćinstvima gdje su odrasli do 59. godine života radili manje od 20 posto u odnosu na njihov radni potencijal, odnosno u kućanstvima s vrlo niskim intenzitetom rada.

Najviše takvih osoba bilo je Irskoj, 19,2 posto (po podacima iz 2015. godine), Grčkoj (17,2 posto), Španjolskoj (14,9 posto),  Belgiji (14,6 posto) i Hrvatskoj (13,6 posto).

Najmanje ih je bilo u Estoniji (5,8 posto), Poljskoj (6,4) i Slovačkoj (6,5).

U odnosu na 2008., kada ih je bilo 9,2 posto, broj takvih osoba povećao se u 18 članica, a smanjio samo u sedam, te ih je danas u EU-u 10,4 posto.

Smanjenje broja osoba u opasnosti od siromaštva ili socijalne isključenosti u EU-u jedan je od najvažnijih ciljeva strategije Europa 2020.