U SRCU New Yorka, 16. rujna 1920. godine, odjeknula je eksplozija koja je uzdrmala financijski svijet. Bomba na Wall Streetu, jedan od prvih velikih terorističkih napada na američkom tlu, usred užurbanog podnevnog prometa razorila je miran dan u financijskom središtu, ubivši 38 ljudi i ranivši više od stotinu. Taj neriješeni napad ostao je simbol društvenih napetosti poslijeratne Amerike, obilježene strahom od komunizma, anarhizma i radikalnih ideologija.

Amerika u vrtlogu promjena

Godina 1920. bila je vrijeme kontrasta. Prvi svjetski rat završio je tek dvije godine ranije, ostavljajući iza sebe ekonomske preokrete i društvenu nesigurnost. Ruska revolucija 1917. inspirirala je radikale diljem svijeta, dok se u SAD-u širio strah od "crvene prijetnje". Palmerove racije (Palmer Raids) obilježile su val represije: tisuće ljevičara i imigranata uhićeno je ili deportirano bez optužbi.

U tom ozračju, Wall Street - simbol američkog bogatstva i moći - postao je prirodna meta onih koji su vjerovali da kapitalizam stoji iza nejednakosti i nepravde. Talijanski anarhisti povezani s Luigijem Galleanijem već su ranije izveli niz bombaških napada na političare i industrijalce, što je stvorilo atmosferu paranoje i straha.

Dan eksplozije: trenutak kaosa

Oko podneva 16. rujna, konjska zaprega stala je na raskrižju Wall i Broad Streeta, nasuprot zgradi banke J.P. Morgan & Co. Kola su bila puna eksploziva i željeznih utega, pretvorenih u smrtonosni šrapnel. Vozač je nestao u gomili, a točno u 12:01 detonirala je eksplozija koja je uništila prozore okolnih zgrada, prevrnula automobile i pogodila prolaznike.

Trideset ljudi poginulo je odmah, a osam ih je umrlo kasnije od zadobivenih ozljeda. Više od 143 osobe teško je ranjeno, a mnogi drugi lakše. Žrtve su bili obični građani - radnici, činovnici i prolaznici - a ne samo bankarska elita. Financijski distrikt zahvatila je panika: ljudi su bježali, bojeći se da će uslijediti još napada.

Istraga bez konačnog razrješenja

Unatoč razmjerima tragedije, burza je ponovno otvorena već 17. rujna, pokazujući odlučnost da se posao nastavi. Istragu je vodio Bureau of Investigation (preteča FBI-a), zajedno s lokalnom policijom.

Istražitelji su u blizini pronašli letke potpisane "Američki anarhistički borci" s prijetećim porukama, što je usmjerilo sumnju prema anarhistima, posebno talijanskim imigrantima i Galleanistima. Najčešće se spominjalo ime Maria Bude, poznatog simpatizera Galleanija, ali dokazi nikada nisu bili dovoljno čvrsti za optužnicu.

Dugoročne posljedice napada

Napad nikada nije službeno razriješen, no povjesničari ga i danas povezuju s anarhističkim pokretom koji je zagovarao nasilje kao političku poruku.

Bomba na Wall Streetu imala je snažan učinak. Fizički, financijski distrikt je ubrzo obnovljen i dodatno osiguran. Ekonomski, burza se oporavila za samo nekoliko dana. No, politički i društveno, napad je pojačao "Crveni strah" i potaknuo još jaču represiju prema ljevičarskim i imigrantskim skupinama.

Do pojave bombaškog napada u Oklahoma Cityju 1995., Wall Street bombing bio je najsmrtonosniji teroristički čin na američkom tlu. Iako je ostao neriješen, ostao je i simbol upozorenja da društvene tenzije i mržnja prema bogatstvu mogu eruptirati u krvavo nasilje.