MOJTABA Hamenei, vjerski službenik koji se dugo smatrao jednom od najutjecajnijih, ali najmanje vidljivih ličnosti u iranskom političkom establišmentu, imenovan je za novog vrhovnog vođu zemlje nakon očeve smrti u američko-izraelskom zračnom napadu.

Mojtaba Hamenei, sin ubijenog ajatolaha Alija Hameneija, imenovan je za nasljednika oca kao vrhovnog vođe Irana, javili su u nedjelju iranski državni mediji.

56-godišnjeg svećenika izabrala je Iranska skupština stručnjaka, tijelo od 88 članova koje je prema Ustavu odgovorno za imenovanje najvišeg političkog i vjerskog autoriteta zemlje. Kako prenose agencije, 56-godišnjeg Mojtabu Hameneija imenovalo je vrhovnim vođom Vijeće stručnjaka.

Njegov izbor slijedio je utvrđenu ustavnu proceduru, a ne nasljedni prijenos vlasti, iako su ga njegova obiteljska loza i bliskost s pokojnim ajatolahom Alijem Hameneijem dugo stavljali u središte spekulacija o nasljeđivanju.

Svojim imenovanjem Mojtaba postaje treći vrhovni vođa Islamske Republike od revolucije 1979. godine, nasljeđujući vodstvo u trenutku intenzivnog regionalnog sukoba i domaće neizvjesnosti.

Vrhovni vođa ima posljednju riječ u državnim pitanjima, uključujući vanjsku politiku i iranski nuklearni program.

Zapadne sile žele spriječiti Teheran da razvije nuklearno oružje, dok Iran tvrdi da je njegov nuklearni program isključivo u civilne svrhe.

Rani život i obiteljsko podrijetlo

Mojtaba je rođen 8. rujna 1969. godine u Mašhadu, jednom od glavnih vjerskih središta u zemlji.

Drugi je sin pokojnog ajatolaha Alija Hameneija, koji je vladao Iranom kao vrhovni vođa od 1989. godine do svoje smrti prije više od tjedan dana u američko-izraelskim zračnim napadima.

Odrastajući u politički napetom okruženju, Mojtaba je svjedočio usponu svog oca kao ključne figure u Islamskoj revoluciji, a kasnije i kao predsjednika Irana prije nego što je preuzeo ulogu vrhovnog vođe.

Mojtaba je jedno od šestero djece bivšeg vrhovnog vođe.

Oženio se Zahrom Haddad-Adel, kćeri Gholam-Alija Haddad-Adela, istaknutog konzervativnog političara i bivšeg predsjednika parlamenta.

Zahra je također bila među poginulima u američko-izraelskom napadu usmjerenom na stambeni kompleks obitelji Hamenei u glavnom gradu Teheranu.

Mojtaba je preživio napad, ali je izgubio majku, suprugu, kćer, sestru, zeta i nećake. 

Obrazovanje i vjerska izobrazba

Poput mnogih ličnosti unutar iranskog klerikalnog establišmenta, Mojtaba je stekao vjersku naobrazbu u Komu, vodećem središtu šiitskog teološkog učenja u zemlji.

Studirao je islamsku jurisprudenciju i teologiju kod nekoliko istaknutih konzervativnih učenjaka, uključujući ajatolaha Mahmouda Hashemija Shahroudija, ajatolaha Lotfollaha Safija Golpayganija i Mohammada-Taqija Mesbah-Yazdija.

Prema iranskim analitičarima, veći dio karijere proveo je predajući na seminarima u Komu, uključujući napredne kolegije jurisprudencije poznate kao dars-e kharej, koji se smatraju najvišom razinom teološkog obrazovanja.

Godine 2024. široko je dijeljen video u kojem je najavio obustavu nastave islamskog prava koju je predavao u Komu, što je potaknulo nagađanja o razlozima.

Unatoč desetljećima provedenim u klerikalnom establišmentu, Mojtaba nikada nije obnašao formalnu državnu dužnost niti je djelovao na izabranoj ili izvršnoj funkciji.

Ima klerikalni čin hudžatul-islama, koji je stupanj ispod ranga ajatolaha.

Kritičari tvrde da taj rang ne daje dovoljno vjerskog autoriteta za položaj vrhovnog vođe, kakav su imali njegov otac i osnivač Islamske Republike Ruholah Homeini.

Uloga i utjecaj

Međunarodni mediji često prikazuju Hameneija kao neprozirnu figuru s utjecajem iza kulisa.

Njegova ograničena javna vidljivost pojačava tu sliku jer nema mnogo javnih govora, intervjua ili političkih manifesta.

Mojtabino ime povremeno se pojavljivalo u političkim raspravama u Iranu, osobito tijekom predsjedničkih izbora ili nagađanja o tome koje bi kandidate mogao podržati.

Kao mladić služio je u iransko-iračkom ratu, pridruživši se dobrovoljačkim postrojbama.

Zapadni mediji povezivali su ga i s Revolucionarnom gardom (IRGC), jednom od najmoćnijih institucija u Iranu.

Njegove bliske veze s Revolucionarnom gardom dale su mu dodatnu prednost u političkom i sigurnosnom aparatu zemlje.

Prema riječima Kasre Aarabija iz organizacije United Against Nuclear Iran, Mojtaba ima snažnu podršku unutar IRGC-a, posebno među mlađim radikalnim generacijama.

Opisala ga je kao nekoga tko već djeluje kao "mini vrhovni vođa".

Kontroverze, sankcije i politički utjecaj

Sjedinjene Države uvele su sankcije Mojtabi 2019. godine, tvrdeći da djeluje u ime svog oca i ima značajan politički utjecaj unutar režima.

Američko Ministarstvo financija navelo je da je ajatolah Hamenei delegirao neke odgovornosti sinu, koji je surađivao s Kuds snagama IRGC-a i milicijom Basidž.

Prema nekim izvještajima i istraživanju Bloomberga, Mojtaba je izgradio i veliku mrežu poslovnih i financijskih struktura u inozemstvu.

Njegova uloga dugo je bila izvor kontroverzi u Iranu, a kritičari odbacuju svaki nagovještaj dinastičke politike u zemlji koja je 1979. svrgnula monarhiju.

Mojtaba je bio posebna meta kritika tijekom prosvjeda 2022. godine, koji su izbili nakon smrti mlade žene u policijskom pritvoru.

Vjerovalo se i da je podržavao tvrdolinijaša Mahmuda Ahmadinedžada, uključujući i tijekom spornih izbora 2009. godine. 

Nasljedstvo pod prijetnjom

Mojtaba Hamenei preuzima vodeću ulogu u zemlji u jednom od najnestabilnijih trenutaka u modernoj iranskoj povijesti.

Tranzicija se odvija i u sjeni izravnih prijetnji Izraela, čiji su se čelnici zakleli da će ubiti svakog iranskog vođu izabranog za Hameneijevog nasljednika.

Izraelski ministar obrane Israel Katz poručio je da će svaki vođa kojeg iranski režim izabere za nastavak politike prijetnji Izraelu biti legitimna meta.

Te prijetnje naglašavaju izniman pritisak koji okružuje ovu smjenu vlasti, stavljajući Mojtabu u središte geopolitičkog sukoba koji seže daleko izvan granica Irana.