Nova teorija: Tamna tvar u jezgrama planeta stvara crne rupe

DIVOVSKI svjetovi izvan Sunčevog sustava mogli bi biti ključ za razumijevanje jedne od najvećih misterija svemira – tamne tvari. Prema novoj studiji, određeni model tamne tvari mogao bi dovesti do njenog nakupljanja u jezgrama divovskih planeta, što bi na kraju rezultiralo njihovim kolapsom u sićušne crne rupe koje bi progutale vlastiti planet, piše Science Alert.
Otkriće takvog objekta planetarne mase potvrdilo bi postojanje teškog oblika tamne tvari koja se ne uništava sama od sebe, otvarajući potpuno novo poglavlje u astrofizici.
"Ako su čestice tamne tvari dovoljno teške i ne anihiliraju, mogle bi se s vremenom urušiti u sićušnu crnu rupu", kaže astrofizičar Mehrdad Phoroutan-Mehr sa Sveučilišta Kalifornija, Riverside. "Ova crna rupa bi tada mogla rasti i progutati cijeli planet, pretvarajući ga u crnu rupu iste mase kao i izvorni planet. Ovaj ishod moguć je samo prema modelu superteške tamne tvari koja ne anihilira."
Misterij koji prožima svemir
Tamna tvar je nevidljiva supstanca koja, prema procjenama, čini oko 85 posto ukupne materije u svemiru. Iako je ne možemo izravno detektirati, njezino postojanje zaključujemo na temelju gravitacijskih učinaka koje ima na vidljivu materiju. Znanstvenici još uvijek ne znaju što je točno tamna tvar, no postoji nekoliko vodećih teorija koje opisuju njezino ponašanje.
Kako bi planeti postali crne rupe?
Rad Phoroutan-Mehra i njegove kolegice, astrofizičarke Tare Fetherolf, sugerira da bi teška tamna tvar čije se čestice ne uništavaju međusobno mogla biti zarobljena gravitacijom divovskih svjetova. S vremenom bi te čestice gubile energiju i tonule prema jezgri planeta, gdje bi se koncentrirale sve dok se ne bi urušile pod vlastitom gravitacijom, formirajući sićušne crne rupe.
"U plinovitim egzoplanetima različitih veličina, temperatura i gustoća, crne rupe bi se mogle formirati u promatranim vremenskim okvirima, potencijalno čak generirajući više crnih rupa tijekom životnog vijeka jednog egzoplaneta", objašnjava on.
"Ovi rezultati pokazuju kako bi se istraživanja egzoplaneta mogla koristiti za lov na superteške čestice tamne tvari, posebno u regijama za koje se pretpostavlja da su bogate tamnom tvari, poput galaktičkog centra naše Mliječne staze."
Izazovi detekcije
Međutim, pronalazak dokaza za ovaj proces suočava se s velikim izazovima, a najveći je nedostatak dovoljno osjetljive tehnologije. Primjerice, crna rupa mase Jupitera bila bi široka svega 5,6 metara, što je čini praktički nemogućom za detekciju trenutnim instrumentima.
Unatoč tome, znanstvenici su optimistični. Tehnologija za promatranje svemira neprestano napreduje, pa nije nezamislivo da će se jednog dana razviti instrumenti sposobni otkriti crnu rupu planetarne mase. "Ako bi astronomi otkrili populaciju crnih rupa veličine planeta, to bi moglo ponuditi snažne dokaze u prilog modelu superteške tamne tvari koja ne anihilira", zaključuje Phoroutan-Mehr. Čini se da bi egzoplaneti mogli kriti ključne odgovore o prirodi tamne tvari.

bi Vas mogao zanimati
Izdvojeno
Pročitajte još
bi Vas mogao zanimati