Tajvan se priprema za mogući kineski napad, ali mnogi Peking ne smatraju prijetnjom

BIO JE TO samo još jedno jutro na tajvanskom otoku Kinmen, nekoliko kilometara od kineske obale. Oglasila se sirena za zračni napad. U lokalnom uredu državne uprave ljudi su pogasili svjetla i sklonili se pod stolove. Drugi su pobjegli u podzemno parkiralište. U obližnjoj bolnici osoblje je pojurilo zbrinuti ljude s krvavim ozljedama.
Ali krv je bila lažna, a stradali su bili volonteri. Zajedno s državnim službenicima sudjelovali su u obveznim vježbama civilne obrane i vojnim vježbama održanima širom Tajvana prošlog mjeseca. Svrha? Uvježbati reakciju na mogući napad Kine, piše BBC.
Kina već dugo obećava "ponovno ujedinjenje" s autonomnim otokom Tajvanom i ne isključuje uporabu sile. To je prijetnja koju Tajvan sve ozbiljnije shvaća. Predsjednik William Lai, koji je stupio na dužnost prošle godine, stoji iza jedne od najsnažnijih inicijativa posljednjih godina za jačanje obrane.
Jedan od njegovih najvećih izazova, međutim, jest uvjeriti vlastiti narod da se treba pripremiti. Iako je njegov obrambeni zamah dobio potporu, izazvao je i kontroverze. "Trebaju nam ove vježbe, vjerujem da postoji neka prijetnja iz Kine", kaže financijski stručnjak Ben koji radi u Taipeiju: "Ali izgledi za kinesku invaziju su mali. Da su nas doista htjeli napasti, već bi to učinili."
Većina ljudi na Tajvanu - 65% prema istraživanju objavljenom u svibnju - smatra u sljedećih pet godina neće biti kineskog napada. S druge strane, SAD upozorava da je prijetnja Tajvanu neposredna i da Peking priprema vojsku kako bi do 2027. bila sposobna izvršiti invaziju.
Ne traže sukob, već ostvaruju pravo na obranu
Lai i njegova vlada često ponavljaju frazu: "Pripremajući se za rat, izbjegavamo rat". Naglasili su da ne traže sukob, već ostvaruju pravo Tajvana da izgradi svoje obrambene kapacitete. Žele i povećati obrambenu potrošnju sljedeće godine za 23% na 31 milijardu dolara, što bi bilo više od 3% BDP-a.
Nakon produljenja programa obveznog služenja vojnog roka, Tajvan je sada povećao plaće i beneficije za vojsku te uveo strožu obuku. Ove mjere usmjerene su na rješavanje vječnih problema nedostatka vojnika i niskog morala - vojnici su se ranije žalili na lošu obuku.
Vlada priprema i građane za invaziju, povećavajući učestalost i opseg vježbi civilne obrane. Jedna od najvećih dosad, nazvana Vježba urbane otpornosti, održana je u srpnju. Tijekom nekoliko dana svako veće urbano područje diljem Tajvana naizmjenično je održavalo vježbe zračnih uzbuna.
Stanovnici u određenim četvrtima morali su se povući u zatvorene prostore, dok su hoteli, trgovine i restorani morali privremeno obustaviti rad. Putnici nisu smjeli ulaziti niti izlaziti iz vlakova i zrakoplova. Svatko tko bi bio uhvaćen u kršenju riskirao je novčanu kaznu.
"Prije rata u Ukrajini nije me bilo briga za Kinu"
"Vjerujem u miran suživot s Kinom, ali moramo osnažiti našu obranu", kaže Ray Yang, koji radi u IT sektoru: "Prije rata u Ukrajini nije me bilo briga za mogućnost kineskog napada. Ali nakon Ukrajine, počeo sam doista vjerovati da se to može dogoditi."
Neki, međutim, odbacuju prijetnju. "Čak i ako dođe do napada, što možemo učiniti?" tvrdi inženjer Liu: "Nisam siguran da bi oni uopće izvršili invaziju. Ova je prijetnja oduvijek postojala."
Na Kinmenu je skepticizam još rašireniji. Maleni otok, koji je 40-ih i 50-ih godina bio poprištem sukoba kineskih i tajvanskih snaga, smatra se prvom linijom bilo kakvog mogućeg napada. No s poboljšanjem odnosa i ekonomskih veza mnogi na Kinmenu blizinu Kine vide kao blagodat, a ne kao prokletstvo.
Velik dio gospodarstva Kinmena sada je usmjeren na posluživanje kineskih turista koji trajektima prelaze uski morski prolaz iz Xiamena, najbližeg kineskog grada.
Yang Peiling (77) vodi trgovinu na Kinmenu. Kao djevojčica svjedočila je napadu kineskih snaga iz Xiamena tijekom Druge krize u Tajvanskom tjesnacu 1958. Yang i njezina obitelj preživjeli su skrivajući se u planinskim špiljama.
"Svi smo Kinezi, svi smo jedna obitelj"
Desetljećima poslije, u svojoj trgovini dočekuje izletnike iz Xiamena: "Kina nas sada neće napasti. Svi smo Kinezi, svi smo jedna obitelj. Zašto bi nam naštetili, nama običnim ljudima?"
Stajalište da bi invazija na Tajvan za Kinu bila preskupa i besmislena dijeli mnogo Tajvanaca. Peking je više puta naglasio da želi "mirno ponovno ujedinjenje", što neki vide kao signal da ne želi razoriti Tajvan.
Još jedan čimbenik koji je dugo ulijevao sigurnost Tajvancima jest da su SAD zakonom obvezne čuvati sigurnost Tajvana. Iako ankete sugeriraju da je taj osjećaj sigurnosti oslabio tijekom mandata predsjednika Donalda Trumpa, neki i dalje vjeruju da bi SAD pomogle Tajvanu u slučaju napada.
Vojna snaga Kine ne može se mjeriti s američkom
"Nije naivno vjerovati da Kina ne predstavlja prijetnju Tajvanu i da nikad ne bi napala Tajvan. Da, Xi Jinping doista ima strateške ratne namjere prema Tajvanu, ali trenutačna vojna snaga Kine ne može se mjeriti s američkom", rekao je Shen Ming-shih, obrambeni analitičar pri INDSR-u.
Ali nakon desetljeća suočavanja s prijetnjama, sada je prisutan i "osjećaj da je Peking poput dječaka koji je vikao 'to je vuk'", kaže Wen-ti Sung, politolog s Australskog nacionalnog sveučilišta: "Psihološki, ne možete svaku prijetnju shvaćati ozbiljno a da ne poludite. Zato se ljudi isključuju zbog mentalnog zdravlja."
Hoće li Kina izvršiti invaziju već je dugo egzistencijalna tema rasprave na Tajvanu. No hitnost tog pitanja naglo je porasla s nedavnom eskalacijom napetosti, osobito nakon izbora Williama Laija prošle godine. Lai inzistira da Tajvan nikada nije bio dio Kine, a njegovu Demokratsku progresivnu stranku (DPP) kineska vlada prezire i etiketira kao "separatiste".
Nema potrebe formalno proglasiti neovisnost
Svaka formalna deklaracija neovisnosti Tajvana mogla bi izazvati vojnu akciju Kine, koja ima zakon prema kojem će posegnuti za "nemiroljubivim sredstvima" kako bi spriječila "odcjepljenje" Tajvana. Lai tvrdi da je Tajvan već suverena država i stoga nema potrebu formalno proglasiti neovisnost.
Stručnjaci su podijeljeni oko toga planira li Kina doista uskoro izvršiti invaziju. Ali neki, osobito tajvanska vlada, smatraju da se možda već odvija suptilnija invazija: ona u kojoj Kina pokušava pridobiti srca i umove običnih Tajvanaca u nadi da će jednoga dana izabrati ujedinjenje.
Peking je vodio kampanje dezinformiranja i operacije utjecaja. Jedno istraživanje Instituta V-Dem sa Sveučilišta u Göteborgu utvrdilo je da je Tajvan već mnogo godina najčešća meta na svijetu dezinformacijskih kampanja koje pokreće strana vlada.
U ožujku je Lai upozorio na produbljivanje kineskog utjecaja na tajvansko gospodarstvo, kulturu, medije pa čak i vladu te najavio nekoliko mjera za pooštravanje sigurnosti. Više tajvanskih vojnika i vojnih dužnosnika završilo je u zatvoru zbog navodnog špijuniranja u korist Kine.
Većina Tajvanaca želi status quo
U međuvremenu su se pod strogom prismotrom našle tajvanske slavne osobe naklonjene Kini, influenceri na društvenim mrežama i kineski partneri tajvanskih građana, a neki su deportirani ili prisiljeni otići. Lai je također podupro duboko kontroverzan građanski pokret usmjeren na izbacivanje oporbenih političara za koje se smatra da su prebliski Kini.
Ali postoji i nelagoda. Jedno je stajalište da obrambeni zamah i Laijeva retorika provociraju Kinu, što bi moglo dovesti do rata. Ankete dosljedno pokazuju da većina tajvanskog stanovništva želi "status quo", što znači da ne želi ni ujedinjenje s Kinom ni formalno proglašenje neovisnosti.

bi Vas mogao zanimati
Izdvojeno
Pročitajte još
bi Vas mogao zanimati