MALO koja nagrada izaziva toliko znatiželje kao Nobelova nagrada za mir, a ova godina nije iznimka. Američki predsjednik Donald Trump predstavio se kao ključni svjetski mirotvorac, ističući svoju ulogu u posredovanju u nekoliko mirovnih sporazuma i sugerirajući da zaslužuje mjesto među laureatima. No, drže li takve tvrdnje vodu?

Nina Græger, direktorica Instituta za istraživanje mira u Oslu, za magazin Time kaže da je i dalje malo vjerojatno da će Norveški Nobelov odbor sutra Trumpu dodijeliti nagradu.

Razlog tome nije politička pristranost. Odbor je neovisno tijelo koje se vodi oporukom Alfreda Nobela, a ona nalaže da se nagrada dodjeljuje onima koji promiču mir, razoružanje i međunarodnu suradnju. Prema tim kriterijima, dosadašnji rad predsjednika Trumpa nudi prilično složenu sliku.

Može li mu primirje u Gazi osigurati nagradu?

Na području mira, predsjednik Trump poduzeo je vidljiva postignuća. Izrael i Hamas dogovorili su se o prvoj fazi njegovog mirovnog plana za Gazu, što je obećavajuće postignuće. Plan uključuje prekid vatre, ulazak humanitarne pomoći te oslobađanje izraelskih talaca i palestinskih zatvorenika.

Međutim, plan se suočava s kritikama zbog isključivanja Palestinaca iz pregovora i jer ne rješava temeljne uzroke sukoba. Trajan i održiv mir, kakav je Alfred Nobel želio nagraditi, tek treba biti postignut.

Stručnjaci koji prate dodjelu nagrade kažu da odbor daje prednost održivim, multilateralnim naporima nad brzim diplomatskim uspjesima. Povjesničar Theo Zenou, istraživač u Henry Jackson Society, rekao je za AP da Trumpovi pokušaji još nisu dokazani kao dugotrajni.

„Velika je razlika između kratkotrajnog zaustavljanja sukoba i rješavanja njegovih temeljnih uzroka,” rekao je Zenou.

"Izgledi su mu ove godine vrlo mali”

On je također istaknuo Trumpov podcjenjivački stav prema klimatskim promjenama, što je u suprotnosti s onim što mnogi, uključujući i Nobelov odbor, vide kao najveći dugoročni izazov za mir na planetu.

„Ne vjerujem da bi dodijelili najprestižniju nagradu na svijetu nekome tko ne vjeruje u klimatske promjene,” rekao je. „Kad pogledate prijašnje dobitnike, graditelje mostova, ljude koji su utjelovili međunarodnu suradnju i pomirenje, to nisu riječi koje povezujemo s Donaldom Trumpom.”

Trumpovo otvoreno traženje nagrade moglo bi mu također odmoći jer odbor ne želi ostaviti dojam da popušta političkom pritisku, rekla je Nina Græger, ravnateljica Instituta za istraživanje mira u Oslu.

Trumpovi izgledi za nagradu ove godine „vrlo su mali”, rekla je. „Njegova retorika ne upućuje na miroljubivu perspektivu.”

Bratstvo među narodima

Na polju međunarodne suradnje, Trumpova administracija zauzela je izrazito izolacionistički pristup. Početkom godine, predsjednik Trump potpisao je izvršne uredbe o povlačenju SAD-a iz Svjetske zdravstvene organizacije, Pariškog klimatskog sporazuma i međunarodnih poreznih sporazuma.

Ove odluke predstavljaju odmak od multilateralizma i u suprotnosti su s vizijom Alfreda Nobela, koji je naglašavao promicanje "bratstva među narodima" - načela koje se tumači kao podrška međunarodnoj suradnji, posebice putem UN-a.

Trumpova administracija također je drastično smanjila američku inozemnu pomoć. Milijarde dolara namijenjene programima, od pomoći za glad u Sudanu do kampanja cijepljenja u subsaharskoj Africi, dovedene su u pitanje.

Istraživanje objavljeno u časopisu The Lancet upozorava da bi to do 2030. godine moglo rezultirati s do 14 milijuna dodatnih smrti, uključujući 4 milijuna djece mlađe od pet godina.

Nobel je zagovarao razoružanje i dijalog

Kada je riječ o razoružanju, pristup predsjednika Trumpa odstupio je od tradicionalnih napora za kontrolu naoružanja. Primjerice, tijekom svog prvog mandata njegova se administracija povukla iz sporazuma o kontroli nuklearnog naoružanja s Rusijom koji datira iz Hladnog rata.

Vizija razoružanja Alfreda Nobela, nasuprot tome, naglašava postupno smanjenje naoružanja i izgradnju međusobnog povjerenja među narodima.

Na domaćem planu, nekoliko politika predsjednika Trumpa naglašavalo je red i sigurnost, ponekad na štetu dijaloga. U Distriktu Columbia, Kaliforniji, Tennesseeju i drugdje, rasporedio je Nacionalnu gardu kako bi ugušio nemire te je suzbio propalestinske prosvjede na američkim sveučilištima.

Tko bi mogao dobiti nagradu?

Ako Nobelov odbor traži kandidate koji utjelovljuju viziju Alfreda Nobela, mogao bi se okrenuti drugim kandidatima. Među njime se ističu Sudanske sobe za hitne intervencije, koje pružaju humanitarnu pomoć usred sukoba; Odbor za zaštitu novinara, koji brani slobodu tiska; te Međunarodna ženska liga za mir i slobodu, stoljetni pokret koji promiče razoružanje.

Njihovi napori možda su tihi, ali utjelovljuju težak i održiv rad na miru.

Pritisci i kontroverze iz prošlosti

Nagrada je ranije nekoliko puta dodjeljena kontroverznim osobama. Henry Kissinger dobio ju je 1973. godine, što je dovelo do ostavke dvojice članova Odbora. Barack Obama je primio nagradu 2009., nakon manje od godinu dana na dužnosti. Odbor se tada suočio s kritikama, a tadašnji tajnik Geir Lundestad kasnije je izjavio da žali zbog te odluke.

Iako je Trump uložio značajne napore, cjelokupni dosadašnji rad u ovoj fazi ne poklapa se u potpunosti sa standardima koje je postavio Alfred Nobel. Ako njegove inicijative, poput napora za okončanje rata u Gazi, postignu trajan uspjeh, situacija bi u ovo doba sljedeće godine mogla izgledati sasvim drugačije.