"NAROD Grenlanda ne želi postati američki. Nismo na prodaju", jasna je poruka Mije Chemnitz, 32-godišnje poduzetnice iz Nuuka, glavnog grada Grenlanda. Njezine riječi sažimaju osjećaje straha i ogorčenja koji su se proširili među stanovnicima nakon što je Trumpova administracija ponovno pokazala interes za kupnju ovog golemog arktičkog otoka, piše BBC.

Bijela kuća potvrdila je da "aktivno" razmatra ponudu za kupnju teritorija koji je stoljećima pod danskim suverenitetom. Američki predsjednik Donald Trump i njegovi suradnici ranije su čak nagovijestili mogućnost da ga, ako bude potrebno, zauzmu i silom. Sam Trump je u više navrata potvrdio da Amerika "apsolutno treba Grenland".

Takve su najave izazvale nervozu i negodovanje među Grenlanđanima, kako na samom otoku, tako i u dijaspori. Zabrinutost je dodatno porasla nakon nedavne američke vojne akcije u Venezueli, kada je predsjednik Nicolas Maduro odveden u New York pod optužbama za narkoterorizam. Ubrzo nakon toga, supruga jednog visokog dužnosnika Bijele kuće dala je naslutiti da bi Grenland mogao biti sljedeći.

Prijetnja postaje stvarna

"Tada je prestalo biti apstraktno", kaže 40-godišnja Tupaarnaq Kopeck, koja se zbog posla i obitelji preselila u Kanadu - još jednu državu kojoj je Trump prijetio aneksijom. "Prvi put sam nazvala sestru na Grenlandu i rekla joj da, ako se nezamislivo ikada ostvari, ima gdje doći."

Aaja Chemnitz, jedna od dviju zastupnica koje predstavljaju Grenland u danskom parlamentu, izjavila je da su komentari Trumpove administracije "jasna prijetnja" koja ju je "užasnula". "Potpuno je nepoštovanje sa strane SAD-a ne isključiti aneksiju naše zemlje, a time i aneksiju drugog NATO saveznika", istaknula je.

Strateški važan otok

Grenland je najrjeđe naseljeni teritorij na svijetu. Većina stanovništva živi u glavnom gradu Nuuku i na jugozapadnoj obali, budući da je veći dio otoka prekriven ledenom pločom. Unatoč tome, otok je od iznimne strateške važnosti za SAD, koji ondje održava vojnu prisutnost još od Drugog svjetskog rata.

Njegov položaj između Sjeverne Amerike i Arktika idealan je za sustave ranog upozoravanja na raketne napade. Posljednjih godina raste i interes za goleme prirodne resurse Grenlanda, uključujući rijetke minerale, koji postaju sve dostupniji zbog otapanja leda uzrokovanog klimatskim promjenama.

"Nije zabavno kad vas je samo 56.000 i kad vam prijete - ako se to tako može nazvati - divovi poput SAD-a", kaže Masaana Egede, urednica grenlandskih novina Sermitsiaq. "Građani Grenlanda su nervozni, ne shvaćamo ovo olako." Stručnjaci se slažu da bi vojno zauzimanje Grenlanda za SAD bio lak zadatak, no geopolitičke posljedice takvog čina vjerojatno bi značile kraj NATO saveza.

"Koliko vrijedimo saveznicima?"

Nakon što je Bijela kuća ponovno otvorila pitanje vlasništva nad Grenlandom, šest europskih saveznika objavilo je priopćenje u kojem stoji da o budućnosti otoka treba odlučivati njegov narod. Mia Chemnitz kaže da je zahvalna na toj podršci, ali je istovremeno zabrinuta da to neće puno značiti SAD-u "ako ne bude potkrijepljeno posljedicama i djelovanjem".

"Kao Grenlanđanka, ne mogu se ne zapitati: koliko vrijedimo ovim saveznicima? Do koje su nas mjere spremni zaštititi?", rekla je.

"Poštovanje je više od saveza na papiru. Kada moćne nacije govore o vama umjesto s vama, to poštovanje vrlo brzo nestaje", dodaje Tupaarnaq Kopeck.

Neovisnost da, američko vlasništvo ne

Trumpova administracija i dalje naglašava da namjerava kupiti Grenland od Danske, unatoč opetovanim porukama iz Kopenhagena da teritorij nije na prodaju, ne isključujući pritom ni vojnu opciju. Zastupnica Aaja Chemnitz smatra da je aneksija silom malo vjerojatna. "Ono što ćemo vidjeti jest da će vršiti pritisak na nas kako bi osigurali da s vremenom preuzmu Grenland", predviđa ona.

Ankete dosljedno pokazuju da se Grenlanđani zalažu za potpunu neovisnost od Danske, ali se oštro protive američkom vlasništvu. Teritorij već ima široku autonomiju, dok su vanjski poslovi i obrana i dalje u nadležnosti Kopenhagena.

Ipak, ne dijele svi isto mišljenje. Aleqatsiaq Peary, 42-godišnji inuitski lovac iz udaljenog sjevernog grada Qaanaaqa, nije pretjerano zabrinut zbog mogućeg američkog preuzimanja. "To bi bilo prebacivanje s jednog gospodara na drugog, s jednog okupatora na drugog", kaže on. "Mi smo kolonija pod Danskom. Već mnogo gubimo time što smo pod danskom vladom." No, dodaje kako ima važnijih briga: "Nemam vremena za Trumpa. Našim ljudima je potrebna pomoć", objašnjava, ističući da se morski led topi, zbog čega lovci poput njega više ne mogu preživjeti.

Urednica Masaana Egede smatra da američka retorika nameće lažnu dilemu. "Stvarno moramo pokušati izbjeći da priča ode u smjeru gdje Grenland mora odlučivati između SAD-a i Danske, jer to nije izbor koji grenlandski narod želi."

Otvoreni za posao, ne za prodaju

Mnogi su ogorčeni jer smatraju da ovakav pristup narušava dobre odnose koje Grenland već ima sa SAD-om. "Ljudi na Grenlandu postaju stvarno iritirani ovime", kaže Christian Keldsen iz Grenlandske poslovne udruge. "Grenlanđani su gostoljubivi i otvorenog srca, to je najbolja stvar u zemlji. Ali sada, zbog svega ovoga, neki su ljudi uplašeni."

Keldsen naglašava da je Grenland otvoren za poslovanje sa SAD-om, navodeći nove izravne letove za New York kao jasan znak da ih "ne trebaju preuzimati".

"Mi smo funkcionalna demokracija i naša vlada ima snažan mandat", zaključuje Mia Chemnitz. "Članica smo NATO-a, a SAD ima vojne baze na Grenlandu više od 70 godina. Kao što smo već poručili: nismo na prodaju, ali smo otvoreni za posao."