ZVIJEZDA na njemačkim izborima za Bundestag 2025. bila je skoro otpisana stranka krajnje ljevice Die Linke. Njen uspjeh izgleda kao spoj starog i novog, a jedan od ključnih elemenata bila je kampanja na društvenim mrežama, piše DW.

"Ljevica živi!" uzvikuje predsjednik stranke i vodeći kandidat Jan van Aken oduševljenoj masi na izbornoj proslavi u Berlinu dok se na ekranu pojavljuju prognoze za rezultat na saveznim izborima: 8.5 posto za Ljevicu. Na kraju je to bilo čak 8.8 posto i 64 mandata. Kako je to bilo moguće s obzirom na to da je stranka još u prosincu stagnirala na oko tri posto?

"Svi vi ste omogućili ovo uskrsnuće!" zahvaljuje zvijezda društvenih mreža Heidi Reichinnek stranačkoj bazi, koja je prethodnih tjedana i mjeseci širom Njemačke provodila intenzivnu kampanju od vrata do vrata kako bi privukla birače. Svoju ulogu, kao vodeće kandidatkinje uz Jana van Akena, pritom ne spominje.

Heidi Reichinnek napadala Friedricha Merza

O dometu Heidi Reichinnek na društvenim mrežama X-u i TikToku puno se govorilo u završnici predizborne kampanje. Kao i o njenim govorima u Bundestagu, nakon što su demokršćanske stranke CDU i CSU sa svojim kandidatom za kancelara Friedrichom Merzom, zajedno s desničarsko-ekstremnom Alternativom za Njemačku (AfD) i sada iz Bundestaga izbačenom Liberalnom strankom (FDP), glasale za drastično pooštravanje azilantske politike.

Ljevica je u posljednjem trenutku uspjela pridobiti veliki broj glasača - prije svega mlađih. U starosnoj grupi od 18 do 24 godine stranka je s 25 posto postala broj jedan, ispred AfD-a (21 posto). Na saveznim izborima 2021. prednjačile su dvije stranke: Zeleni (23 posto) i FDP (21 posto).

Čak je i stručnjak za izborne kampanje, politolog Antonios Souris, iznenađen ovim preokretom. "Vrlo velika oscilacija birača u pogledu opredjeljivanja za neku stranku predstavlja zanimljivo otkriće", kaže on u razgovoru za Deutsche Welle. "Sjećam se da smo kod drugih izbora proteklih godina često govorili o skretanju mladih udesno." Taj trend i dalje postoji, ali istovremeno postoji i skretanje ulijevo.

Zašto je Ljevica uspjela osvojiti mlade birače?

Nekada su Zeleni bili vrlo popularni među omladinom, posebno u vrijeme kada su stotine tisuća mladih ljudi sudjelovale u klimatskim protestima pokreta Fridays for Future. No, i taj je entuzijazam s vremenom splasnuo. Što to znači za mlade birače? "Stvoren je određeni tip birača koji se nije pokazao održivim", zaključuje Souris.

U protekloj izbornoj kampanji Ljevica je sigurno ostvarila veliki uspjeh svojom kampanjom na društvenim mrežama, ističe ovaj stručnjak sa Slobodnog univerziteta u Berlinu. No, ne smije se zanemariti činjenica da je provela i vrlo snažnu kampanju na terenu, među građanima. "Ljevica nije bila prisutna samo na internetu već i na ulici", kaže Souris.

U prilog Ljevici išla je i činjenica da je to opozicijska stranka. "Ona je bila pomalo autsajder, dok su Zeleni bili dio vlasti." Prema prvim analizama, velik broj birača prešao je od Zelenih na Ljevicu. Tome je možda doprinijela i činjenica da su Zeleni na društvenim mrežama upozoravali da su glasovi za Ljevicu izgubljeni glasovi. Moguće je da su mnogi birači upravo zbog toga odlučili dati glas ovoj stranci.

Klasične lijeve teme: stanarine, plaće, inflacija

Souris u tom kontekstu spominje i mlade, progresivne ljude koji su otvoreni za izbjeglice i čije je stavove Ljevica možda bolje predstavljala. No, to su za sada samo pretpostavke. "To još ne možemo dokazati, ali rezultat to sugerira."

Uz to, birače su privukle klasične socijalne teme, koje pogađaju ljude sa skromnijim primanjima: visoke stanarine, plaće, inflacija. I to je jedan od razloga zbog kojih je Ljevica, koju su mnogi već otpisali, doživjela uspon.

"Stranka ima i kandidate koji utjelovljuju taj program", dodaje Souris i kao primjer navodi trijumf u berlinskoj četvrti Berlin-Neukölln. To je naselje s velikim brojem migranata, gdje mnogi ljudi žive od socijalne pomoći.

Ovaj izborni okrug nalazi se u nekadašnjem Zapadnom Berlinu, koji je bio podijeljen do ponovnog ujedinjenja Njemačke 1990. godine. Ovdje je Ferat Koçak iz Ljevice osvojio direktni mandat - što se dogodilo prvi put u povijesti.

Neuspjeh BSW-a

Stranka populista, Savez Sahre Wagenknecht (BSW), koja se u siječnju 2024. odvojila od Ljevice, igrala je sporednu ulogu kako u Neuköllnu tako i u cijelom Berlinu. Na nivou grada osvojila je 6.6 posto glasova, dok je Ljevica, sa skoro 20 posto osvojenih glasova u Berlinu, postala najjača politička snaga.

U rujnu i listopadu 2024. situacija je bila sasvim drugačija na izborima u tri istočnonjemačke pokrajine: Ljevica je svuda doživjela težak poraz. "Ne mislim da je prije nekoliko mjeseci itko mogao predvidjeti ovakav obrat", kaže politički analitičar Souris. Njegovo objašnjenje: BSW nije imao isti zamah, koji je Ljevica dobila zahvaljujući dobrim kampanjama. 

Mnogi birači nisu bili sigurni za što se točno BSW zalaže, osim za osobu Sahre Wagenknecht. Vjerojatno je prošla i prvobitna euforija oko ove stranke. Souris spominje i brze ulaske ove stranke u vlade saveznih pokrajina Brandenburg i Tiringija, koji možda nisu donijeli željeni efekt za BSW.

Od sumnje do trijumfa

Iznenađen i dirnut uspjehom Ljevice je i Gregor Gysi, veteran ove stranke. Prije samo nekoliko mjeseci sumnjao je da će stranka uspjeti prijeći izborni prag od pet posto, pa je zajedno s dvojicom dugogodišnjih kolega pokrenuo Misiju sijedih lokni (Mission Silberlocke).

Cilj je bio osvojiti najmanje tri direktna mandata kako bi se, prema njemačkom izbornom zakonu, i bez pet posto na nacionalnom nivou osiguralo prisustvo u Bundestagu.

Na kraju taj plan B nije ni bio potreban - Ljevica je osvojila dovoljno glasova. Gysi zna kome duguje ovaj uspjeh: novim, većinom mladim članovima i vodstvu stranke.

Vodeća kandidatkinja na izborima bila je 36-godišnja Heidi Reichinnek, koja dijeli tu funkciju sa 63-godišnjim Janom van Akenom. Predsjedništvo stranke čini i 35-godišnja Ines Schwerdtner, koja je tek u lipnju 2024. ušla u Ljevicu.

Gregor Gysi - najstariji poslanik Bundestaga

U trenutku trijumfa Gysi se prisjeća prošlih godina ispunjenih borbama unutar stranke. "Bili smo u egzistencijalnoj krizi jer smo se samo bavili sami sobom", kaže on. Najniža točka bila je podjela unutar stranke i osnivanje BSW-a.

Sada, međutim, ovaj 77-godišnji političar s nestrpljenjem iščekuje da na konstitutivnoj sjednici Bundestaga održi uvodni govor kao najstariji poslanik.

Za Sahru Wagenknecht, međutim, ovi izbori mogli bi značiti kraj političke karijere. Nakon što BSW nije uspio prijeći izborni prag, izjavila je da je razočarana te da smatra da su za njen rezultat odgovorni mediji i instituti za istraživanje javnog mnijenja. Ipak, još postoji zrno nade za BSW. Oni razmatraju mogućnost tužbe pred Ustavnim sudom jer navodno mnogi Nijemci u inozemstvu nisu mogli glasati zbog organizacijskih problema.