NEDAVNE najave o razvoju novog, snažnog El Niña ponovno su otvorile pitanje koliko takvi globalni klimatski poremećaji mogu utjecati na vrijeme u Europi i Hrvatskoj. Prema analizama koje prenosi Severe Weather Europe, postoje signali da bi se u drugom dijelu 2026. mogao razviti jači događaj, možda čak i tzv. "super El Niño", koji bi se protegnuo u 2027. godinu.

Što je El Niño?

El Niño je klimatski obrazac koji nastaje kada se površinski sloj mora u tropskom dijelu Tihog oceana zagrije više od prosjeka. Riječ je o dijelu šireg sustava poznatog kao El Niño - južna oscilacija (ENSO), koji uključuje i njegovu suprotnu fazu, La Niñu, kada su temperature mora niže od prosjeka. Te promjene u temperaturi oceana mijenjaju atmosfersku cirkulaciju, što potom utječe na raspored oborina i temperatura diljem svijeta. Pri nastanku ENSO-a ključno je međudjelovanje atmosfere i oceana.

Ravnatelj Državnog hidrometeorološkog zavoda (DHMZ) Ivan Güttler za Index je potvrdio da trenutačne sezonske prognoze doista pokazuju signal o mogućem formiranju jakog El Niña. "Njegov utjecaj na Europu obično je ograničen, no globalno bi mogao pomaknuti temperature prema novim rekordima", dodaje.

Rekordne 2015. i 2024.

Snažni El Niño događaji u prošlosti su često bili povezani s rekordno toplim godinama na globalnoj razini. Da on može utjecati na klimatske prilike u Hrvatskoj, potvrđuje, među ostalim, utjecaj El Niña koji se razvijao 2015. s izrazito toplim ljetom u Hrvatskoj.

Sezona je bila znatno toplija od prosjeka, uz česte i dugotrajne toplinske valove, a posebno se istaknuo srpanj, koji je u mnogim dijelovima zemlje bio među najtoplijima u povijesti mjerenja.

Sara Ivasić s Odjela za klimatske promjene i biometeorologiju DHMZ-a kaže da je na globalnoj razini 2024. bila rekordno topla te da je tome pridonio i snažan El Niño. "U Hrvatskoj je to također bila ekstremno topla godina, a ljeto 2024. je na većini meteoroloških postaja bilo i najtoplije ljeto od kada postoje mjerenja", dodala je.

Kako utječe El Niño?

Kada se El Niño razvije, dolazi do poremećaja u uobičajenim obrascima režima strujanja u atmosferi i oceanske cirkulacije u tropskom Pacifiku. Oko ekvatora u Tihom oceanu topli površinski sloj vode, zbog slabljenja pasata koji pušu od istoka prema zapadu, zadržava se bliže zapadnim obalama Južne Amerike, umjesto da se, kao inače, premješta dalje prema zapadu.

Güttler kaže da El Niño prije svega utječe na oborinske sustave u Južnoj i Sjevernoj Americi, kao i u jugoistočnoj Aziji i Australiji, ali i na promjene temperature mora i na život u oceanu.

"El Niño snažno utječe na cirkulaciju oceana i na uvjete za riblje fondove. Topliji ocean sadrži manje otopljenog kisika, što znači da je biološka produktivnost manja, pa su uvjeti za ribarstvo u tim područjima nepovoljniji.

Zbog povećanog isparavanja nad toplijim morem u nekim regijama dolazi do obilnijih oborina, dok u drugim dijelovima Pacifika, gdje su temperature niže, ima manje isparavanja i manje kiše. Tako dijelovi Južne i Sjeverne Amerike mogu dobiti više kiše nego inače, dok jugoistočna Azija, Indonezija i Australija često imaju sušnija razdoblja. Zbog toga se u tim područjima povećava rizik od suša i požara", dodaje.

Utjecaj oscilacije NAO

Utjecaj El Niña na Europu i Hrvatsku znatno je slabiji i neizravan. Ključnu ulogu u tom utjecaju ima Sjevernoatlantska oscilacija, čija je mjera NAO indeks, koji opisuje razliku u tlaku zraka između Islanda i Azora. Jačina te razlike određuje putanje ciklona i vremenske obrasce nad Europom.

Güttler kaže da su vremenske prilike u Europi rezultat preklapanja više sustava te da učinak El Niña na kontinent, među ostalim, ovisi o tome kako će se on poklopiti s fazom NAO-a.

"U tropskom Pacifiku imamo El Niño ili La Niñu, anomalije temperature mora. Istovremeno u sjevernom Atlantiku imamo atmosferski obrazac koji ovisi o fazi NAO-a, pozitivnoj ili negativnoj. Naime, negativna faza NAO-a više propušta utjecaj El Niña prema Europi, dok ga pozitivna faza često nadjačava snažnijim zapadnim strujanjima. Ako se faze tih dvaju sustava poklope, utjecaj El Niña na Europu može se pojačati, a ako ne, može biti slab ili zanemariv", tumači Güttler.

Problem preciznog predviđanja

Ivasić kaže da je NAO rezultat unutarnje varijabilnosti atmosfere na području sjevernog Atlantika.

"Dakle, za razliku od ENSO-a koji je posljedica združenog djelovanja atmosfere i mora, NAO se javlja neovisno o vanjskim utjecajima. On se manifestira u obliku dipola u polju tlaka zraka, sa središtima iznad Islanda i Azorskih otoka. Kada je razlika tlaka između Islanda i Azora velika, govorimo o pozitivnoj NAO fazi koju karakterizira snažno zapadno strujanje.

S druge strane, negativna NAO faza javlja se kada je gradijent tlaka između azorskog maksimuma i islandskog minimuma oslabljen. Najveći utjecaj na vremenske prilike u Europi NAO ima tijekom zimske sezone", navodi Ivasić.

"Mogao bi potaknuti rast globalne temperature"

"Prema podacima Climate Prediction Centra, od rujna 2025. do siječnja 2026. prevladavala je negativna faza NAO-a, dok je u veljači NAO indeks bio blago pozitivan", kaže Ivasić. 

Zbog svega navedenog teško je unaprijed reći kakvo će vrijeme donijeti eventualni "super El Niño" u Hrvatskoj. Güttler kaže da se s većom sigurnošću može predvidjeti njegov globalni učinak. "Može se očekivati da bi novi El Niño mogao dodatno potaknuti rast globalne temperature, posebno u 2027. godini", kaže prvi čovjek DHMZ-a.

U kojoj fazi je sada NAO?

NAO nema ujednačeno trajanje faza, a one se relativno učestalo izmjenjuju – u prosjeku jednom u dva do tri tjedna. Ivasić ističe da Europski centar za srednjoročne prognoze vremena (ECMWF) i CPC objavljuju prognoze NAO faza, otprilike dva tjedna unaprijed.

"Prema tim prognozama do početka travnja očekuje se nastavak pozitivne NAO faze. Međutim, za sada ne postoje pouzdane prognoze NAO događaja na duljim vremenskim skalama, ponajprije zbog kaotične prirode atmosfere na području sjevernog Atlantika i Europe", dodaje.

Kakva su predviđanja za ljeto?

Ivasić kaže da je poznato da su ENSO prognoze manje pouzdane u proljeće.

"No, prema najnovijim informacijama očekuje se prelazak iz La Niña faze u neutralne uvjete, a zatim se očekuje razvoj El Niña. Vjerojatnost da će taj El Niño biti jak iznosi otprilike 1/3. Sezonske prognoze ne izrađuju se na isti način kao i klasične prognoze vremena pomoću numeričkih modela. Stoga, za pouzdaniji pogled prema ljetu trebamo još pričekati", tumači Ivasić.

Ljeta su postala vruća čak i za La Niñe

Güttler kaže da neovisno o fazama El Niña i La Niñe u tropskom Pacifiku te NAO-a na području sjevernog Atlantika, globalne temperature i temperature iznad Europe nastavljaju rasti.

"Nove količine stakleničkih plinova podižu toplinsko opterećenje na način da su nedavne godine s hladnom fazom La Niñom postale toplije nego godine s toplim fazama El Niña 1990-ih. Kroz narednih 4 do 5 godina prijeći ćemo i u klimatskom smislu anomaliju od 1,5 ℃ u odnosu na kraj 18. stoljeća te se, uz sve rjeđe iznimke, moramo pripremati za vruća ljeta", poručuje Güttler.