Slovenija ima drastično drugačiji pristup turizmu od Hrvatske. I ide joj odlično

SLOVENSKI turizam već neko vrijeme bilježi stabilan uzlazni trend. Naš sjeverni susjed, smješten između Alpa i Jadranskog mora, kontinuirano ostvaruje rast broja dolazaka i noćenja turista te se sve češće spominje kao jedna od poželjnijih turističkih destinacija.
Prošla godina bila je rekordna, a ova je još bolja
Brojke jasno pokazuju da je Slovenija u prvih šest mjeseci 2025. ostvarila vrlo dobar start godine s povećanjem noćenja od 8% u prvoj polovici godine u odnosu na isto razdoblje 2024. Zabilježeno je 2.8 milijuna dolazaka i gotovo 6.9 milijuna noćenja. Strani posjetitelji činili su 71% dolazaka, a turisti su najčešće dolazili iz Njemačke, Italije i Austrije.
Slovenija je lani zabilježila rast turističkih dolazaka od 6.3 posto u odnosu na 2023. godinu, a ukupno je primila 6.58 milijuna posjetitelja. Broj noćenja također je porastao za 4.5 posto, dosegnuvši 16.8 milijuna, pokazuju podaci Statističkog ureda Republike Slovenije. Za Sloveniju je 2024. godina rekordna te je nadmašila do tada rekordnu 2019.
Za usporedbu, hrvatsko Ministarstvo turizma priopćilo je da je Hrvatska u 2024. godini zabilježila više od 21.3 milijuna dolazaka i preko 108.7 milijuna noćenja. Radi se o brojkama koje su drastično veće od slovenskih, što je i logično te prvenstveno proizlazi iz razlike u veličini te dvije zemlje, broju turističkih destinacija, ali djelomično i različitom pristupu turizmu.
Sloveniji nije cilj masovni turizam
Masovni turizam Sloveniji nije primarni cilj, a naglasak je stavljen na kvalitetu. Slovenija, kako se ističe i na stranicama njihove vlade, ostaje predana geslu "Malo više, puno bolje", pri čemu daje prioritet višoj kvaliteti.
Globalno vijeće za održivi turizam, međunarodna organizacija osnovana od UN-ovih agencija, analizirala je nacionalni program Zelena shema slovenskog turizma koji je pokrenut 2014. godine. U izvješću pod nazivom "Promjena u turizmu na nacionalnoj razini: Slovenija pokazuje kako to učiniti" napominje se kako je program široko prihvaćen diljem zemlje, stvarajući "ekosustav održivih destinacija".
Forbes u članku "Slovenija je najbolje čuvana tajna Europe i raj za avanturu" piše kako je "na kontinentu koji se bori s prekomjernim turizmom, Slovenija skrivena Europa, gostoljubiva, ali poluzaboravljena zemlja koja snažno prihvaća avanturistička putovanja".
Slijede velika ulaganja
U Slovenskoj strategiji turizma 2022. – 2028. stoji da je fokus na podizanju kvalitete usluga, boljem upravljanju i poboljšanju uvjeta za radnike. Posebna pažnja posvećuje se ulaganjima koja podržavaju zelene i održive turističke proizvode.
Neki od ključnih ciljeva su povećanje prihoda u turizmu, smanjenje sezonalnosti, produženje prosječnog boravka turista te povećanje zadovoljstva gostiju i lokalnog stanovništva. Planira se povećanje broja zaposlenih i prosječnih plaća u sektoru, ali i smanjenje ugljičnih emisija po noćenju.
Fokus je stavljen na mobilnost uz razvoj zelenih ruta koje povezuju prirodu i kulturu. Ukupna procjena potrebnih i planiranih ulaganja tijekom strateškog razdoblja 2022. – 2028. iznosi oko 2,3 milijarde eura, a strategija potiče razvoj zelenog turizma, aktivnih i wellness destinacija te kulturnog i urbanog turizma.
Topalović: Rade izvrstan posao
O pitanjima slovenskog turizma razgovarali smo s konzultantom u turizmu Sinišom Topalovićem iz tvrtke Horwath HTL Croatia, koja je bila zadužena za izradu strategije. Govori da rast slovenskog turizma nije slučajnost, nego rezultat dugogodišnjeg, upornog i sustavnog rada.
"Slovenska turistička organizacija (STO) i grad Ljubljana odradili su izvanredan posao, od jasnog pozicioniranja kroz koncept Green, Active, Healthy, do digitalnog marketinga i zelene sheme slovenskog turizma, koja je danas prepoznata u cijeloj Europi.
Jedan od najuspješnijih primjera svakako je urbana rehabilitacija i oživljavanje gradskog centra Ljubljane kroz potpuno zatvaranje za promet i pretvaranje u iznimno atraktivne i uređene pješačke zone za turiste i lokalnu zajednicu čime se gradski centar dodatno oživio", rekao je.
Napominje i kako se radi na strateškom razvoju gastronomije, a u zadnje vrijeme i sportskog turizma uz brendiranje kroz globalno poznate ambasadore poput Tadeja Pogačara ili Luke Dončića.
"Tako dobivamo snažan i dosljedan narativ koji donosi rezultate. To nisu kratkoročni trendovi, već čvrsti temelji održivog razvoja. Slovenija to iskreno živi, a ne samo da o tome priča", kaže.
Planinski turizam i dalje najvažniji
Bitan segment turističke ponude je planinski turizam koji crpi snagu iz Julijskih Alpa i nacionalnog parka Triglav, najposjećenije prirodne atrakcije u zemlji. Područje Bleda i Bohinja privlači velik broj turista.
Wellness i termalni turizam osobito su razvijeni u Sloveniji, a Ljubljana se sve više razvija kao moderna urbana destinacija, idealna za city break turizam. Ljubljana je u 2024. godini zabilježila rast od 12.7 % u odnosu na prethodnu godinu. Obalni i morski turizam ima važnu ulogu u slovenskoj turističkoj ponudi.
"Gosti su uglavnom više platežne moći"
Topalović također ističe kako je najveći uzlet vidljiv u kontinentalnom i planinskom turizmu, u gradovima poput Ljubljane i Maribora, te u outdoor i wellness segmentu.
"Investicije u boutique kapacitete, poput hotela Milka u Kranjskoj Gori ili Chalet Sofije, pokazale su da postoji potražnja za visokom kvalitetom i personaliziranim pristupom, dok veći neprivatizirani hotelski sustavi ipak nešto kaskaju zbog operativne neefikasnosti i izostanka potrebnih investicija.
Gosti koji dolaze u Sloveniju uglavnom su više platežne moći, traže autentičnost, prirodu i zdravlje, što se izvrsno uklapa u brend zemlje", dodaje.
Gradit će na dobitnoj kombinaciji
Kaže da očekuje kako će se njihov turizam nastaviti graditi na onome što se već pokazalo kao dobitna kombinacija. To su održivost, digitalna transformacija, boutique iskustva i diferencijacija kroz razvoj turističkih proizvoda visoke dodane vrijednosti.
"U sljedećem razdoblju fokus će biti manje na sportu, a više na kulturi – primjerice kroz projekte poput Mariborskog baleta, koji spada među najzanimljivije moderne produkcije u Europi. Također, klimatske promjene usmjerit će rast prema prirodnim i šumskim destinacijama te prema termalnim centrima, koji već bilježe izvrsne rezultate", dodaje.
Usporedba s hrvatskim turizmom
Pitamo ga da usporedi slovenski turizam s hrvatskim. Kaže kako je tu riječ o vrlo različitim modelima.
"Hrvatska je snažno orijentirana na ljetni, primorski turizam i masovniji model, dok je Slovenija odabrala put manjih, ali visokovrijednih i održivih projekata. Njihova snaga leži u nišama – planinskom turizmu, wellnessu, gastronomiji i kulturi, dok Hrvatska još uvijek dominantno ovisi o suncu i moru i ljetnoj sezoni.
Slovenija može biti inspiracija Hrvatskoj u smislu kako sustavno graditi turističke proizvode mimo sunca i mora, ali Hrvatska ima drugačiju polaznu točku i prednosti koje također treba kapitalizirati. Zajedno obje zemlje mogu biti primjeri uspješnih, ali različitih turističkih modela u Europi", objasnio je.

bi Vas mogao zanimati
Izdvojeno
Pročitajte još
bi Vas mogao zanimati