S PET i dvadeset godina zatvora doslovno su nagrađeni Šljivančanin i Mrkšić za pomaganje i poticanje na ubojstva, mučenja i okrutno ponašanje prema ratnim zarobljenicima. Miroslava Radića, kojega je sud oslobodio svih točaka optužnice, nije potrebno ni spominjati. Nakon masakra počinjenog na Ovčari 1991. godine ostalo je 194 tugujućih obitelji ubijenih hrvatskih vojnika.

> Krvnik Šljivančanin pušten iz Haaga

Sud je ranije ustvrdio kako su zločine na Ovčari počinili pripadnici srpskih paravojnih postrojbi i teritorijalne obrane, u kojoj su uglavnom bili zastupljeni Srbi koji su do rata živjeli na području Vukovara.

Nedostatak dokaza

Ni za jednog od trojice pripadnika "vukovarske trojke" nije utvrđeno da su sudjelovali u udruženom zločinačkom pothvatu. Na Ovčari nisu ubijeni civili, ustvrdio je također sud, nego ratni zarobljenici dovedeni iz vukovarske bolnice. Tužiteljstvo je navelo da je Mrkšić naredio počinjenje kaznenih djela navedenih u optužnici, no sud je ustvrdio kako za to nema dovoljno dokaza. Mrkšić, koji je znao za neprijateljsko raspoloženje TO-a i paravojnih snaga prema Hrvatima i hrvatskim vojnicima, svejedno je povukao vojnu policiju koja je čuvala ratne zarobljenike i poslao ih u smrt na Ovčari, gdje su izmasakrirani od strane "vukovarskom slavom" opijene i pomahnitale četničke vojske.

Zarobljenici su, prema prvotnoj Mrkšićevoj zamisli, najprije trebali biti poslani u Srijemsku Mitrovicu, gdje bi se izvršila zamjena za srpske ratne zarobljenike koje su držale hrvatske vlasti. Mrkšić je, međutim, 20. studenoga ujutro promijenio mišljenje, povukao vojnu policiju JNA i prepustio zarobljenike srpskoj TO.

Mile Mrkšić naredio je 19. studenoga 1991. da zarobljenici budu odvedeni na Ovčaru, utvrđeno je na sudu. Njegovu je naredbu izvršio danas iz Haaga na privremenu slobodu pušteni Veselin Šljivančanin. Međutim, sud smatra da nije bilo dovoljno dokaza koji bi upućivali na to da je on naredio izvršenje zločina na Ovčari. Kao jedinu Šljivančaninova odgovornost sudsko vijeće navodi to što je prema Mrkšićevoj naredbi imao ovlasti nad vojnom policijom tijekom evakuacije zarobljenika iz vukovarske bolnice.

"90 posto kazne izdržao čekajući presudu"

Žalbeno vijeće Haškog suda je Šljivančaninu odobrilo privremeno puštanje na slobodu, do rasprave o Žalbi na prvostupanjsku presudu, jer je "90 posto kazne izdržao čekajući presudu". Naime, Šljivančaninovi odvjetnici su na temelju toga što je već odslužio četiri i pol godine zatvora, od pet na koliko je osuđen, Sudu predali zahtjev za njegovim oslobađanjem koji se temeljio na njegovom dobrom vladanju u pritvoru i činjenici da je više od dvije trećine svoje kazne već odslužio.

Prema uvjetima takvog puštanja, Šljivančanin će morati predati svoju putovnicu u policijskoj postaji u mjestu u kojem ima prijavljeno prebivalište i ne smije izlaziti iz Srbije. Također, ne smije razgovarati o svom slučaju s medijima niti stupati u kontakt sa žrtvama ili potencijalnim svjedocima. Prekrši li koju od tih odredbi, Sud će mu ponovno odrediti smještanje u zatvor.

Za Ovčaru je ranije bio optužen i Slavko Dokmanović, bivši vukovarski gradonačelnik koji je optužen za pomaganje u odvođenju najmanje 200 ljudi iz vukovarske bolnice. Dokmanović nije dočekao presudu. Počinio je, naime, samoubojstvo 1998. u haškom pritvoru. Za zločine na Ovčari optuženi Goran Hadžić, za kojega je čelni čovjek Tužiteljstva Srbije za ratne zločine Vladimir Vukčević nedavno kazao kako se s njim o svojevoljnoj predaji pregovaralo, još uvijek je u bijegu.

Šljivančanin bi, prema riječima njegova odvjetnika Novaka Lukića, u Srbiju trebao "doći u najskorije vrijeme". Na slobodi će biti do završetka žalbenog postupka, koji u Haagu može potrajati i duže od godinu dana.

B.S.
Foto: AFP