SAMOSTALNI savjetnik za okoliš, otpad i održivi razvoj Viktor Simončić gostovao je u HTV-ovoj emisiji Studio 4. Poručio je kako azbest ne predstavlja prijetnju građanima Splita jer se uklanjanje materijala može provoditi bez utjecaja na okoliš.

"Uređeno uklanjanje azbesta radi se već 30 godina. Radnici su u zatvorenim skafanderima, koriste drugačiji način disanja i brod se hermetički zatvara. Ni jedna čestica ne može izaći u okoliš", rekao je.

Ustvrdio je da građani Splita ne trebaju strahovati. "Što će građanima biti kad toga azbesta u samom Splitu nema?", zapitao se. Upozorio je da mnogi građani i sami imaju azbest u starim kućanskim aparatima, od fenova do hladnjaka.

"Građanima Splita bih preporučio, kad se toliko boje azbesta, da više ne putuju na Brač brodom. Jer svi Jadrolinijini stari brodovi imaju unutra pregrade od azbesta", naveo je.

"Postoji točno propisan način rukovanja azbestom"

Osvrnuo se na šutnju struke. "Kod nas akademska zajednica šuti. Kada je saniran Karepovac, cijelo sveučilište i liječnici šutjeli su. Umjesto da struka objasni situaciju, komentiraju političari i gradonačelnici", požalio se.

Na pitanje o cijevima u splitskom vodovodu koje sadrže azbest, Simončić je odgovorio da se azbest koristi više od dvije tisuće godina.

"Utjecaj na zdravlje primijećen je tek kod radnika koji su bez ikakve zaštite radili na preradi amorfnog azbesta u ploče i cijevi. To su bili ljudi izloženi na radnom mjestu, a posljedice su se pojavljivale 30 do 40 godina kasnije", kazao je.

Dodao je da danas postoji točno propisan način rukovanja azbestom kako bi sve bilo sigurno te da je "u Hrvatskoj od 2006. zabranjena nova upotreba azbesta".

"Premijer je vrlo neodgovorno reagirao"

Podsjetio je da Sjedinjene Američke Države i Kanada nikada nisu zabranile upotrebu azbesta, za razliku od Europske unije. "Oni su mudri i pametni, a Europa često donosi populističke mjere", smatra Simončić. U prilog svojoj tezi spomenuo je nova pravila oko plastičnih čepova.

"Netko je uvalio nove strojeve proizvođačima. Ako se već želimo riješiti mikroplastike, onda prvo nemojmo izvoziti plastični otpad u Aziju i Južnu Ameriku. A gotovo 60% mikroplastike dolazi od habanja asfalta i automobilskih guma. Ako hoćemo biti dosljedni, onda ukinimo i gume", poručio je.

Upozorio je da bi Hrvatska mogla izgubiti poslove u brodogradnji ako se nastavi politika popuštanja pritiscima s ulice.

"Premijer je vrlo neodgovorno reagirao, a ministar Butković rekao da brod ide van. Po kojim pravilima? Ako je to poruka brodogradilištima, onda ćemo izgubiti spor, tisuću posto. Cijeli svijet ima brodove i remonte, i u Turskoj se to radi. Kod nas su to radili Viktor Lenac, Uljanik, Treći maj, brodogradilišta u Šibeniku i Trogiru. Ako se zabrani, to znači prestanak remonta brodova u Hrvatskoj", uvjeren je.

"Ministri se skrivaju"

Ponovio je da država ne smije donositi odluke temeljem straha i uličnih pritisaka. "Nama izađu tri domaćice na ulicu i mogu srušiti projekt. Ministri se skrivaju, umjesto da stanu iza struke. U normalnoj državi odluke donosi stručnost, a ne prosvjed", istaknuo je.

Podsjetio je na primjer Austrije iz 1990-ih kada je ministrica zaštite okoliša otvoreno rekla da će ona osobno, poštujući struku, odlučiti gdje će se graditi odlagalište opasnog otpada. Napomenuo je kako kruzeri imaju obvezu predavati otpad odgovornim institucijama, a u Splitu to radi tvrtka CIAN.

"Zavod za javno zdravstvo Hrvatske vodi evidenciju i ankete. Postoji nekoliko stotina slučajeva bolesti kod ljudi koji su desetljećima unatrag radili s azbestom. To su posljedice izloženosti bez zaštite", zaključio je.