INDEX je prekjučer prvi javio da je Europski sud za ljudska prava pokrenuo postupak protiv Hrvatske na temelju tužbi koje su bivši premijer Ivo Sanader i predsjednik uprave mađarskog MOL-a Zsolt Hernadi podnijeli prije dvije i pol godine, tvrdeći da u aferi Ina-MOL nisu imali pravedno suđenje.

Sada je Europski sud za ljudska prava zatražio od Hrvatske da se očituje na njihove optužbe, odnosno da objasni jesu li Sanader i Hernadi mogli provesti sve dokaze koje su predložili sudu. Posebno se to odnosilo na dokaze kojima su željeli poljuljati iskaz poduzetnika Roberta Ježića, koji je bio ključni dokaz mita za Sanadera. Naime, upravo na računu Ježićeve tvrtke završilo je, kako on tvrdi, pet od ukupno 10 milijuna eura što ih je Hernadi platio Sanaderu za prepuštanje upravljačkih prava u Ini.

Turudiće je donio prvu presudu

Nakon što smo objavili ovu informaciju, većina očiju okrenula se prema Ivanu Turudiću, aktualnom glavnom državnom odvjetniku. Naime, on je bio predsjednik prvog sudskog vijeća Županijskog suda u Zagrebu koje je osudilo Sanadera. U studenom 2012. sudsko vijeće kojim je predsjedao Turudić objavilo je prvostupanjsku presudu Sanaderu i izreklo mu 10 godina zatvora.

No, nakon žalbi samog Sanadera i njegovih odvjetnika, slučaj je došao u ruke sudaca Vrhovnog suda RH. Prema javno dostupnim podacima, sudsko vijeće Vrhovnog suda Republike Hrvatske koje je potvrdilo da je Sanader kriv u ovoj aferi, ali mu je ublažilo kaznu na osam i pol godina zatvora, činili su suci Marin Mrčela i Dražen Tripalo, dok je predsjednik vijeća bio sudac Zdenko Konjić koji je sada predsjednik Županijskog suda u Zagrebu. I oni su, dakle, zaključili da je hrvatski premijer primio mito od Hernadija te za uzvrat omogućio da Vlada RH donese odluku o prepuštanju upravljačkih prava u Ini MOL-u.

Vraćanje slučaja na ponovno suđenje

Poznato je da je 2015. Ustavni sud srušio presudu Sanaderu te vratio slučaj na ponovno suđenje. U vijeću Ustavnog suda tada su bili suci Mato Arlović, Marko Babić, Snježana Bagić, Slavica Banić, Mario Jelušić, Davor Krapac, Ivan Matija, Antun Palarić, Duška Šarin i Miroslav Šeparović, a predsjedala mu je Jasna Omejec.

Nakon što je slučaj vraćen na ponovno suđenje Županijskom sudu u Zagrebu, postupak je vodila sutkinja Maja Štampar Stipić kao predsjednica sudskog vijeća te je ponovno zaključila da je Sanader kriv. Ovoga puta postupak je proveden i protiv Zsolta Hernadija koji je također proglašen krivim. Ta prvostupanjska presuda izrečena je u prosincu 2019. godine.

Potvrđene presude i ustavne tužbe

Uslijedile su nove žalbe i Sanadera i Hernadija i USKOK-a, no vijeće Vrhovnog suda RH sve ih je odbilo. Sudac Dražen Tripalo predsjedao je tim vijećem, a članovi su mu bili Vesna Vrbetić i Žarko Dundović. Nakon što su pravomoćno osuđeni na šest i dvije godine zatvora, Sanader i Hernadi uputili su tužbe Ustavnom sudu RH. Tvrdili su da im ponovljeno suđenje nije bilo pravedno. Ustavni sud u sastavu Snježana Bagić, zamjenica predsjednika, te suci Andrej Abramović, Mato Arlović, Branko Brkić, Mario Jelušić, Lovorka Kušan, Josip Leko, Davorin Mlakar, Goran Selanec i Miroslav Šumanović u srpnju 2022. odbio je Sanaderovu tužbu.

Iako se Sanader žalio da mu nisu bili prihvaćeni brojni dokazni prijedlozi, Ustavni sud zaključio je kako je to pravo sudskog vijeća te da se provode samo oni dokazi koji su potrebni za utvrđivanje činjenica. Drugim riječima, okrivljenici, pa tako i Sanader, nemaju neograničeno pravo izvoditi dokaze koji bi im možda išli u korist.

I Hernadijevu tužbu Ustavni sud je odbacio, a u vijeću su bili Miroslav Šeparović kao predsjednik te suci Andrej Abramović, Mato Arlović, Snježana Bagić, Branko Brkić, Mario Jelušić, Lovorka Kušan, Josip Leko, Davorin Mlakar, Goran Selanec i Miroslav Šumanović. Prema njihovom zaključku, za koruptivni dogovor koji su sklopili Sanader i Hernadi nije nastupila zastara, niti je Ježić bio nepouzdan svjedok. To što je u arbitražnim postupcima poljuljana njegova kredibilnost, za Ustavni sud je, kako su naveli, nebitno.

Što će reći Europski sud? 

Europski sud za ljudska prava nakon što dobije očitovanje Hrvatske o sudskim procesima što su vođeni protiv Sanadera i Hernadija može njihove tužbe odbaciti ali i kazniti Hrvatsku ako utvrdi da doista nisu imali pravedno suđenje. 

Budući da je do otvaranja postupka u Strasbourgu prošlo oko dvije i pol godine, ni konačnu presudu Europskog suda za ljudska prava ne treba očekivati u skorije vrijeme. Kada bi dokazali da im se nije sudilo na pošten način Sanader i Hernadi imali bi pravo na odštetu od države. No, nakon toga bi mogli pokušati pokrenuti nove postupke pred hrvatskim sudovima koji bi se morali držati preporuka Europskog suda za ljudska prava. 

No, pričekajmo najprije presudu.