Sanader 2006. godine: Nema govora o zabrani pušenja na javnim mjestima
KADA je u lipnju 2006. godine pomoćnik hrvatskog ministra zdravstva i socijalne skrbi Renato Mittermayer povodom svjetskog dana nepušenja izjavio kako je u fazi pripreme izmjena zakona kojim bi se u skladu s direktivom EU zabranilo pušenje na svim javnim mjestima u Hrvatskoj, uključujući i kafiće, premijer Ivo Sanader njegovu je izjavu oštro demantirao.
"Nedopustivo je da pomoćnik ministra javno istupa u ime ministarstva i da pritom govori neistine i iznosi osobna mišljenja. Neka drugi put svoje mišljenje zadrži za sebe", rekao je Sanader, dodavši da Vlada ne priprema "nikakav zakon o zabrani pušenja na javnim mjestima".
Nepunih dvije godine kasnije prvi čovjek HDZ-a, s uskoro i potpisanim koalicijskim partnerima HSS-om i HSLS-om, utvrđuje konačnu verziju koalicijskog sporazuma, kojim je, između ostalog, dogovoreno da će jedan od prvih poteza nove Vlade biti zabrana pušenja na javnim mjestima. Ovaj put Sanader izjavljuje kako će inzistirati na toj mjeri "jer to smatra brigom za zdravlje građana".
Gubitak pušača - gubitak prihoda?
Vlasnici restorana i barova su, jasno, najglasniji protivnici takvih mjera jer se boje da će gubitak pušača za njih značiti i gubitak prihoda. Jednako jasno je i to da je Sanader bio svjestan političkog rizika koji mu je, pored ljudskih rizičnih faktora kao što je primjerice Ivica Kirin, u predizborju bio i više nego nepotreban pa je odluku o tome odlučio ostaviti za nakon parlamentarnih izbora. Novoj stranci ili sebi, svejedno. Glavno da se ide ususret EU, prema kojoj već postoje zabrane pušenja u javnim prostorima.
Očekuje se da će novi Sabor ovaj zakon usvojiti već u prva tri mjeseca postojanja. U Hrvatskoj ima više od 30 posto ovisnika o nikotinu, a od posljedica pušenja u našoj zemlji godišnje umire više od 11 tisuća osoba.
Vlasnike restorana i barova, gdje posjetitelji uz kavicu više neće moći zapaliti cigaretu, najviše brine pad prometa. Ovih dana straši ih se uglavnom primjerom susjedne Slovenije, u kojoj je nakon uvođenja ove odredbe 70 posto lokala zabilježilo pad prometa. Ipak, neke zemlje koje su među prvima unijele ove zabrane poput Irske, Švedske, Norveške, Nizozemske, Španjolske, Italije i Finske, svojim primjerom pokazuju svijetlu stranu ove mjere. Prema nekim izvještajima, u tim zemljama zbog zabrana nije došlo do ekonomskog gubitka u ugostiteljskim sektorima, a broj pušača je smanjen.
Kazne i do nekoliko tisuća eura?
Drugu brigu kod ove mjere predstavljaju kazne, koje u slučaju Hrvatske još uvijek nisu određene. U drugim zemljama one variraju, počevši od Turske, u kojoj kazna za kršenje ove odredbe iznosi oko 250 kuna, pa do Njemačke koja svakog pušača za neposluh kažnjava s oko 5 tisuća eura.
U sažetku Vladine odredbe o zabrani pušenja stoji da tijekom ove godine u svim zatvorenim javnim prostorima nastupa potpuna zabrana pušenja, a situaciju bi trebali kontrolirati sanitarni inspektori. Uz naplatu kazne, oni će moći podizati prijave protiv prekršitelja, kako fizičkih, tako i pravnih osoba.
Prema ovoj odredbi, u svim prostorima koji služe za javno okupljanje, kafićima, trgovačkim centrima, pa i kolodvorima, nitko neće smjeti zapaliti cigaretu. Odredba bi na snagu, prema najavama, treba stupiti "tijekom godine".
B.S.

bi Vas mogao zanimati
Izdvojeno
Pročitajte još
bi Vas mogao zanimati