Foto: AFP

"HRVATSKA poput kapljice vode reflektira sve probleme i kontradikcije Balkana", piše dr. Peter Iskenderov u ruskom mjesečniku za međunarodne odnose International Relations, a u kojem analizira skoro pridruživanje Hrvatske Europskoj uniji pod nimalo laskavim naslovom: "Hrvatsko članstvo u EU donijet će balkanizaciju Europi".

Iskenderov tako podsjeća da je Hrvatska mogla postati članicom EU još 2007. godine, zajedno s Bugarskom i Rumunjskom. No, to je stopirala Carla del Ponte, procjenom da Hrvatska ne surađuje s Haškim sudom, odnosno da ne želi uhititi nedavno osuđenog Antu Gotovinu i izručiti ga Haagu.

Ruski analitičar kao središnji problem Hrvatske ističe upravo repove koji se vuku još od ratnih devedesetih i povezuje ih sa "izljevom nacionalističkih osjećaja u Hrvatskoj" nakon presude Gotovini i Markaču. Europa je, tvrdi Iskenderov, ostala šokirana reakcijama građana i političkog vrha na tu presudu.

"Situaciju dodatno komplicira činjenica da u Hrvatskoj postoji parlamentarna odluka koja događaje između 1991. i 1995. godine definira kao obrambeni i oslobodilački Domovinski rat", tvrdi Iskenderov, koji kaže da je takva kvalifikacija u suprotnosti s odlukom Haškog suda, kao i da stvara plodno tlo za širenje nacionalizma.

Kao ozbiljne probleme Iskenderov dalje ističe korupciju, koju naziva "osobitošću hrvatskog političkog obzora", i lošu gospodarsku situaciju s naglaskom na nezaposlenost i javni dug. Iskenderov ističe da situacija u Hrvatskoj stvara prostor za nove valove iseljenika i porast kriminala, što sigurno neće oduševiti članice Unije. "Ujedinjena Europa suočava se s prijetnjom balkanizacije", smatra Iskenderov.