RUMUNJSKI premijer Marcel Ciolacu najavio je da podnosi ostavku, dan nakon što je u prvom krugu predsjedničkih izbora premoćno pobijedio populistički kandidat oporbe, a kandidat njegove stranke ispao iz utrke. Ciolacu je rekao da se njegova socijaldemokratska stranka (PSD) povlači iz prozapadne koalicije, čime je ona u praksi prestala postojati.

Socijaldemokratski ministri ostat će na funkciji do stvaranja nove većine, nakon drugog kruga predsjedničkih izbora. Desničarski euroskeptik George Simion u nedjelju je dobio 41 posto glasova, a u drugom krugu 18. svibnja će se suočiti s neovisnim centristom Nicusorom Danom, gradonačelnikom Bukurešta.

Kandidat koalicije Crin Antonescu završio je treći.

Iako je Ciolacuov PSD osvojio najviše zastupnika na parlamentarnim izborima 1. prosinca, Simionov AUR i još dvije krajnje desne stranke, od kojih jedna ne krije simpatije prema Rusiji, osvojile su više od trećine mjesta i postale jasna politička snaga.

PSD je formirao koalicijsku vlast s liberalima i etnički mađarskim UDMR-om kako bi zadržali euroatlantski smjer Rumunjske. "Koalicija više nema legitimitet", rekao je Ciolacu nakon sjednice stranke. "Idući predsjednik će me ionako zamijeniti, tako sam pročitao".

Rumunjska ima najviši proračunski deficit u EU-u te joj prijeti snižavanje kreditnog rejtinga ako ne provede opsežne fiskalne korekcije. Simionova pobjeda mogla bi izolirati Rumunjsku, srezati privatne investicije u zemlju i destabilizirati istočno krilo NATO-a na kojem Bukurešt igra ključnu ulogu logističke potpore Ukrajini, piše Reuters.

Trijumf "rumunjskog Trumpa" na izborima za vikend

Podsjetimo, nacionalistički kandidat George Simion osigurao je više nego uvjerljivu pobjedu u prvom krugu ponovljenih predsjedničkih izbora u Rumunjskoj. Osvojio je 40,5 posto glasova. Drugo mjesto zauzeo je gradonačelnik Bukurešta Nicusor Dan s 20,89 posto glasova, a treći je završio zajednički kandidat vladajuće koalicije, Crin Antonescu, s 20,34 posto glasova.

>>  Tko je "rumunjski Trump"? Želi uzeti dijelove Moldavije i Ukrajine, ne voli Ruse

Tko je premijer koji je podnio ostavku i što znači njegov pad?

Marcel Ciolacu je rumunjski političar koji je od 2023. do 2025. obnašao dužnost premijera Rumunjske. Rođen je 28. studenoga 1967. u gradu Buzău, a od 2019. godine predvodio je Socijaldemokratsku stranku (PSD), najveću političku snagu u zemlji.

Tijekom svoje karijere, Ciolacu je bio poznat po proeuropskoj orijentaciji i zalaganju za stabilnost u zemlji. Njegova vladajuća koalicija, sastavljena od PSD-a, Nacionalne liberalne stranke (PNL) i stranke mađarske manjine UDMR, nastojala je održati Rumunjsku na prozapadnom kursu, posebno u kontekstu članstva u EU i NATO-u.

Međutim, nakon što kandidat njegove koalicije, Crin Antonescu, nije uspio ući u drugi krug predsjedničkih izbora, on je danas podnio ostavku.  Ciolacu je svoju ostavku obrazložio gubitkom legitimiteta vladajuće koalicije i najavio povlačenje PSD-a iz vlasti. Do formiranja nove vlade, ministri će ostati na svojim funkcijama kako bi se osigurala politička stabilnost. 

Njegov politički pad označava značajnu promjenu u rumunjskoj politici, s mogućim posljedicama na odnose zemlje s EU i NATO-om, posebno s obzirom na Simionove euroskeptične stavove i protivljenje vojnoj pomoći Ukrajini. 

Kakva je situacija u Rumunjskoj danas?

Rumunjska se 2025. godine suočava s dubokim socioekonomskim izazovima koji su stvorili plodno tlo za jačanje krajnje desnice. Iako se očekuje umjeren gospodarski rast od oko 2,6% u 2025. godini, zemlja se bori s visokom inflacijom koja bi mogla ostati iznad 5% te s velikim proračunskim deficitom koji je dosegao 8% BDP-a u 2024. i predviđa se da će ostati na toj razini bez značajnih fiskalnih reformi.

Unatoč rastu plaća i povećanoj potrošnji, mnogi građani osjećaju da se ekonomski napredak ne odražava na njihov životni standard.  Nezadovoljstvo je posebno izraženo među mladima i u ruralnim područjima, gdje su osjećaji isključenosti i nepovjerenja prema političkoj eliti sveprisutni.

Ova frustracija dodatno je pojačana visokom percepcijom korupcije, neučinkovitosti vlasti te duboko ukorijenjenim klijentelizmom i zarobljenošću države.

Uskoro opširnije