Riječki znanstvenici objasnili zašto mršavimo kad se zarazimo. To je važno i za rak

SVATKO tko je ikad prebolio ozbiljniju infekciju zna kako to izgleda: gubitak apetita, povišena temperatura, iscrpljenost i gubitak tjelesne mase.
No zašto se to događa? Je li to jednostavno posljedica toga što manje jedemo ili postoji dublji biološki razlog? Tim znanstvenika s Medicinskog fakulteta u Rijeci u novoj je studiji ponudio vrlo detaljan odgovor.
Tijelo ne štedi masnoću kad je zaraženo
Istraživači su pokazali da simptomi koje doživljavamo prilikom infekcije nisu nužno uzrokovani samim patogenom, već ih zapravo stvara naš imunološki sustav. Riječ je o fenomenu poznatom kao "metabolizam bolesti". Premda je već dugo poznato da bolest uzrokuje gubitak apetita, novo istraživanje objavljeno u uglednom časopisu Nature Metabolism otkriva da se u pozadini događa nešto još važnije.
Tijekom virusne infekcije imunološke stanice ulaze u masno tkivo i ondje počinju proizvoditi signalne molekule - citokine. Ti citokini masnim stanicama "naređuju" da počnu otpuštati lipide - masnoće i masnoćama slične tvari koje tijelo koristi za pohranu energije, gradnju stanica i proizvodnju hormona. U njih spadaju trigliceridi, kolesterol i fosfolipidi. To znači da tijelo aktivno mobilizira svoje rezerve masti.
Mršavljenje ne ovisi samo o prehrani
Da bi potvrdili da se proces mobilizacije masti događa neovisno o unosu hrane, istraživači su miševima davali šećernu otopinu bogatu glukozom, sličnu zaslađenim napicima poput kole. No unatoč dostupnosti glukoze u krvi, masne stanice i dalje su otpuštale lipide.
"To je bio ključan podatak: gubitak masti nije bio posljedica izgladnjivanja, nego aktivnog odgovora na infekciju", objašnjava dr. Mia Krapić, prva autorica ove studije.
No zašto bi tijelo samo od sebe počelo razgrađivati vlastite zalihe masti? Pokazalo se da određene imunološke stanice, konkretno B-stanice, radije koriste lipide nego glukozu kao izvor energije. Kad su im lipidi dostupni u krvotoku, B-stanice učinkovitije suzbijaju infekciju.
Kad mast pomaže imunitetu
Znanstvenici su u istraživanju eksperimentalno blokirali otpuštanje lipida iz masnog tkiva kod zaraženih miševa kako bi vidjeli što će se dogoditi. Nakon eksperimenta u tijelu je bilo više virusa, te je imunološki odgovor bio slabiji.
Ista reakcija zabilježena je i kod ljudskih imunoloških stanica - one su bolje funkcionirale kad su bile opskrbljene lipidima. Nalaz upućuje na to da mehanizam otpuštanja masti tijekom infekcije postoji i kod ljudi, a ne samo kod laboratorijskih životinja.
"Lipidi nisu uvijek neprijatelji. Naprotiv, tijekom infekcije postaju saveznici imunološkog sustava", poručuje dr. Inga Kavazović, jedna od glavnih autorica.
Legenda: 1 Masno tkivo s infiltriranim imunosnim stanicama u slučaju virusne infekcije; 2. NK stanice (prirodne ubojice) otpuštaju interferon gama (IFNγ); 3. Ravnoteža između stvaranja i razgradnje masti pomiče se prema razgradnji; 4. Otpuštanje masnih kiselina u krvi; 5. Oleinska kiselina poboljšava funkciju B stanica
Nova nada u borbi protiv iscrpljenosti onkoloških pacijenata
Otkriće ima važne implikacije i za razumijevanje jednog od najtežih simptoma u terminalnoj fazi raka – sindroma kaheksije ili bolesti iscrpljenosti. U toj fazi tijelo počinje sagorijevati vlastite zalihe masti, a zatim i mišićnu masu, čak i kad se pacijentima hranjive tvari dovode izravno u krv.
Znanstvenici vjeruju da teško oštećenje tkiva kod uznapredovalog raka može zavarati imunološki sustav i aktivirati iste mehanizme kao u virusnoj infekciji. No budući da "virus" ne postoji i nikad se ne eliminira, tijelo ulazi u spiralu samouništenja.
"Ako je naša hipoteza točna, mogli bismo pokušati zaustaviti taj proces blokiranjem imunoloških signala koji uzrokuju otpuštanje lipida. To bi otvorilo put prema novim terapijama za usporavanje kaheksije", kaže prof. Felix Wensveen, voditelj tima iz Rijeke.
Još je puno posla pred znanstvenicima
Iako su rezultati obećavajući, autori upozoravaju da je istraživanje još u ranoj fazi. Potrebna su dodatna testiranja i potvrde mehanizama na široj populaciji i u različitim kliničkim stanjima.
Uspješan tim iz Rijeke
Znanstvenici s Medicinskog fakulteta u Rijeci svojim su inovativnim pristupom pokazali kako temeljna istraživanja mogu dovesti do otkrića s izravnim kliničkim značajem. Umjesto da infekciju promatramo samo kao bolest, ona se može shvatiti i kao kompleksan fiziološki izazov kojemu se tijelo prilagođava na iznenađujuće sofisticiran način. Ovo nije prvi njihov uspjeh. Dosad su objavili već više važnih radova u najuglednijim svjetskim časopisima.
Najveći dio posla na novom radu obavila je bivša doktorandica (sada doktorica znanosti) Mia Krapić u Rijeci na Zavodu za histologiju i embriologiju, kojoj je kasnije pomagala dr. Inga Kavazović, pod vodstvom prof. Wensveena. Podršku imunološkim eksperimentima pružio je pročelnik odjela prof. Bojan Polić, dok je humana istraživanja nadzirala izv. prof. Tamara Turk Wensveen s Katedre za internu medicinu KBC-a Rijeka. Za potrebe specijaliziranih eksperimenata tim je surađivao s nacionalnim i međunarodnim znanstvenicima, uključujući timove izv. prof. Ilije Brizića na Medicinskom fakultetu u Rijeci, prof. Marca Schmidt-Suppriana na Sveučilištu u Münchenu i doc. Fleur Peters na Sveučilištu u Amsterdamu.

bi Vas mogao zanimati
Izdvojeno
Pročitajte još
bi Vas mogao zanimati